Bivšu finsku premijerku Sanu Marin plaćali da „gura“ Ukrajinu i Moldaviju u EU?
Bivša premijerka Finske Sana Marin plaćena je da pomogne Ukrajini i Moldaviji na putu ka članstvu u EU, pokazuju dokumenta do kojih je došla platforma za istraživačko novinarstvo Prati novac (Follow the Money, FtM).
Sana Marin, koja je postala jedan od najmlađih premijera u svijetu posle izbora 2019, sada radi u Institutu za globalne promjene (IGC) Tonija Blera i u sklopu posla joj je i podrška Ukrajini i Moldaviji da se pridruže EU.
Marin se nedavno priključila međunarodnoj radnoj grupi koju je osnovao ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski da „razvije sistemsku viziju dalje ukrajinske integracije u evroatlantski bezbjednosni prostor“, odnosno da pomogne da se istraži put Ukrajine za pridruživanje NATO i EU.
U saopštenju o priključenju Sane Marin Blerovom institutu iz septembra nije bilo navedeno šta će joj biti u fokusu. Navedeno je samo da će biti strateški savjetnik u neprofitnoj konsultantskoj kući bivšeg britanskog premijera.
U Briselu je, iza zatvorenih vrata, Marin rekla Evropskoj komisiji da će joj „glavna uloga (u Institutu Tonija Blera) biti podrška kandidaturama Ukrajine i Moldavije za EU“, prema zapisniku sa sastanka u koji je imao uvid FtM i podijelio ga sa finskim medijskim partnerom Iltalehtijem.
Tako je, bez velike pompe u javnosti, Sana Marin zapravo postala najuticajniji lobista za kandidature dvije istočnoevropske zemlje za EU.
Evropski savjet je u decembru formalno otvorio pregovore o pristupanju EU Ukrajini i Moldaviji jer se stav evropskih lidera prema proširenju na istok dramatično promijenio posle sukoba u Ukrajini.
Pregovori su veliki korak ka članstvu obje zemlje, ali će one morati da sprovedu sveobuhvatne političke i ekonomske reforme kao uslov za pridruživanje.
A tu, kako navodi FtM, na snagu stupa Institut Tonija Blera. Ukrajinska ministarka ekonomije i prva zamjenica premijera Julija Sviridenko rekla je tokom nedavne posjete Sane Marin Ukrajini da Institut treba da savjetuje Kijev kako da poveća izvoz i privuče strani kapital.
Nakon te posjete, Marin je u Briselu razgovarala o ukrajinskim planovima u procesu pristupanja, uključujući sa komesarom za proširenje Oliverom Varheljijem.
Marin je takođe podstakla evropsku komesarku za zdravstvo Stelu Kirijakides da posjeti Moldaviju „prije predstojećih predsjedničkih izbora na jesen“, sudeći prema novoj bilješci sa sastanka.
Inače, iako je Blerov institut neprofitna organizacija, njegovi savjeti nisu besplatni.
„Mi nismo dobrotvorna organizacija“, rekao je nedavno za Fajnenšel tajms Bler.
U Institutu nisu željeli da kažu ko plaća njihov rad za Ukrajinu i Moldaviju, niti koliko je Sana Marin plaćena.
Međitim, Institut je saopštio da „ne dobija novac ni od moldavske, ni od ukrajinske vlade“.
Blerov institut je u 2022. imao promet od 121 milion dolara, prema poslednjem objavljenom finansijskom izveštaju. Među onima koji ga podržavaju su Fondacija Bila i Melinde Gejts, britansko ministarstvo spoljnih poslova i porodična fondacija milijardera rođenog u Ukrajini Lena Blavatnika.
Sana Marin nije odgovorila na zahtjev FtM za komentar.
(Beta)