Bivša finansijska direktorica “Plantaža” optužila rukovodstvo: Samo za jedno tržište naduvali prodaju za 1,5 miliona!

Bivša finansijska direktorica “Plantaža” Valerija Saveljić saopštila je na Skupštini akcionara “da su predate krivične prijave za izradu lažnog bilansa, od polugodišnjeg finansijskog izvještaja 2015.-te, do danas procesuirane, sad nam se ne bi ponovo prezentovao namješten odnosno lažni bilans”.

Ona tvrdi da je izvještaj namješten po svim stavkama: prihodi, rashodi i zaliha rinfuz i gotovih proizvoda.

“U izvještaju se navodi da prihod od prodaje vina i prirodnih rakija iznosi 25,9 miliona evra,i da je on veći za milion od prošle godine. A ja sad postavljam pitanje zašto se trenutno u magacinima Neregelije nalazi 1026 paleta naših proizvoda koji su fakturisani kupcima. Da postoji stvarna tražnja za tim proizvodima, oni danas ne bi bili u magacinima, već na policama ili direktno kod krajnjih potrošača. Ali, trebao se fiktivno napraviti rezultat bolji od prošlogodišnjeg, i pokazati akcionarima –vlasnicima da prodaja raste, što nije istina. Na jednoj paleti se nalazi prosječno 500 flaša (600 vv, 385kv), i ako to pomnižimo sa 1026 paleta, dobijamo iznos od 513.000 flaša, a ako uzmemo procječnu prodajnu cijenu po flaši od 3 evra, dobijamo iznos od 1,5 miliona.

Znači 1,5 miliona je naduvana prodaja, i to samo za jedno, Bosansko tržište, a vjerujem da ogromne zalihe postoje i na tržišu Srbije, ali nama akcionarima odnosno vlasnicima namjerno nisu prezentovani ovi podaci, jer se preko fiktivne tražnje naduvavaju prihodi”, kazala je ona.

Logično je onda da nema priliva po ovakvim prihodima, jer roba nije realizovana.

“U strukturi prihoda, primjećujemo stavku Ostali prihodi u iznosu od 2,8 miliona. Pošto nemamo revizorski izvještaj na uvid, možemo samo predpostaviti da je taj prihod najvjerovatnije jednim dijelom od prodaje zemlje, odnosno imovine Plantaža. Da nije bilo ovih prihoda, bez obzira na sva druga namještanja, rezultat bi bio gubitak. Svakako nije dobar pokazatalj ni za jednu firmu, saznanje da prodaje svoju imovinu.
Što se tiče rashoda, nije ništa bolja situacija.

Čak je i revizorski izvještaj kvalifikovao mišljenje sa rezervom, zbog neiskazivanja troškova za sumnjiva i sporna potraživanja, i to potraživanja u iznosu od 1,5 miliona od glavnog grada. Ovu rezervu je dala i revizorska kuća KPMG još 2015.godine u svom revizorskom izvještaju.

Prema tome, da se ispravno knjižilo troškovi bi samo po ovom osnovu bili veći za 1,5 miliona. Isti je je slučaj sa kratkoročnim finansijskim plasminama prema firmi Plant –OMP u iznosu od 1,46 miliona, koji su sa rokom dospijeća do godinu dana, u suprotnom se otpisuju odnosno idu na troškove. Rezerva je data i na nerezervisane troškove za sudske sporove. Veliki spor između OMP inžinjerinja i Plantaža težak je 6,5 miliona, ističe ona.

Preko 100 radnih sporova, trenutno, zaposleni vode protiv Plantaža, zbog nezakonitog umanjenja zarada, i do sad zaposleni ni jedan taj spor nisu izgubili. Svi su pravosnažno potvrđeni od strane Višeg suda, pa se postavlja pitanje, kako se to revizor nije mogao uvjeriti u ishode datih sporova. Još ako imamo u vidu da je rukovodstvo Plantaža krenulo u potpisavanje poravnjanja sa zaposlenima koji su zakinuti, zbog nezakonskog umanjenja zarada.

“Do sad su Plantaže isplatile preko milion na ime glavnice, zateznih kamata i sudskih troškova. A svaku ovu isplatu prati obaveza obračunavanja i plaćanja pripadajućih poreza i doprinosa na lična primanja. Predpostavlja se da će Plantaže pretrpiti štetu po ovom osnovu u iznosu od preko 6 miliona. I na kraju, kao i svake godine, namještanje rezultata je urađeno preko zaliha. Imamo ponovo korekciju prihoda na osnovu povećanja vrijednosti krajnjih zaliha u odnosu na početne u iznosu od milion. Tako da su krajnje zalihe sada dostigle cifru od 44,7 miliona i ako bi predpostavili da su proizvodni smještajni kapaciteti od 33 mil lit, puni, što je nemoguće, dobijamo da je cijena jednog litra na zalihama 1,14 evra, dok je njegova cijena po završnom računu 2007 iznosila 0,12 evra po litru.

Razlika između krajnjih zaliha 2018. i 2007. godine iznosi 37,7 miliona i prosto je nemoguće da su se zalihe u tom iznosu toliko povećale, ako znamo da nije došlo do povećanja smještajnih kapaciteta, pojašnjava Saveljić.

Osvrnula se i na zaduženost Plantaža na finansijskom tržišu.

“Po Bilansu stanja dugoročne finansijske obaveze iznose 13,1 miliona, a kratkoročne 8,1 milion, što ukupno iznosi 21,2 miliona, i čini 65,6 % Ukupnog prihoda, i govori o ogromnoj zaduženosti. U 2017. Dugoročne i kratkoročne finansijske obaveze iznosile su 16,3 miliona što znači da su se za godinu dana povećale za 4,8 miliona. Samo u decembru 2018., Plantaže su se zadužile 3 miliona i to kod Adiko banke i IRFa. Razlog ovolike zaduženosti nije nikakav pokazatelj dobrog poslovanja, već pokazatelj nelikvidnosi i nemogućnosti izmirivanja obaveza iz realicije sopstvene proizvodnje.

Što se tiče investicija, one su prikazane u uznosu od 4,7 miliona od kojih je 2,6 miliona linija za flaširanje, finansirana iz kredita SGM, dok se kreditom od IRFa investiralo u Hladnjaču,u kotao za bio masu i adaptaciju flaširnice. Zadnja rečenica u izvještaju koji nam je dostavljen, govori da najveći dio investicija finansiran iz sopstvenih sredstava, što očigledno nije tačno.

Na kraju bih samo da se osvrnem na zaposlene kao najvažniji resurs Plantaža, kako to reče izvršna direktorica u svom govoru prilikom puštanja u rad nove linije za flaširanje, i proslave 55 godina postajanja firme, a pri tom te iste zaposlene ne počasti ni čašom vina, dok je nekolicina „izabranih“ proslavljala uz Aca Pejovića, i ostale estradne zvijezde, u vinskom podrumu Šipčanik”, zaključila je ona.