Bez obraza i stida: NVO ćute na činjenicu da roditelji beba koje su umrle na porođaju nemaju pravo na pravdu, a doktori su na slobodi! Ali su im zato puna usta Srebrenice!
Crna Gora je zemlja u kojoj se još sudi doktorima, jer su djeca od sepse umrla na porođaju. Međutim, ni slova o tome nećete čuti od strane nevladinih organizacija koje su sada pokrenule inicijativu premijeru Milojku Spajiću sa željom da Crna Gora bude kosponzor Rezolucije o genocidu u Srebrenici slijedivši primjer bratske nam Sjeverne Makedonije.
Ipak o brojnim drugim malverzacijama iste te nevladine organizacije su ćutale. Gotovo kao da iz usta onih koji govore o tome da ne treba da gledamo u prošlost već da idemo u budućnost da samo izlaze teme iz prošlosti. Iste te nevladine organizacije nedavno su se pobunile zbog inicijative da bivši savezni ministar Pavle Bulatović dobije ulicu u Podgorici a sad ponovo vraćaju Crnu Goru u prošlost koja nema apsolutno nikakve veze sa njom te žele da kosponzorišu ovu Rezoluciju Ujedinjenih nacija.
S tim u vezi, niti jedna nevladina organizacija se nije oglasila po pitanju suđenja koje je i dalje u toku. Najsvježija vijest po ovom pitanju datira iz 2022. godine kada su na Apelacionom sudu razmatrane žalbe na odluku bjelopoljskog Višeg suda kojom su ljekari tamošnje Opšte bolnice Tomislav Jeremić, Haka Tahirović, Zvonko Puletić i Jela Cimbaljević oslobođeni optužbe za infekciju pet beba u novembru 2014. od kojih je jedna preminula u Kliničkom centru Crne Gore.
Na tu odluku žalilo se Tužilaštvo, ali i roditelji beba.
Oni su u razgovoru iznijeli sumnju da za Vrhovni sud koji je ukinuo osuđujuću presudu, nijesu bili presudni dokazi već riječ tadašnje predsjednice Vesne Medenice.
O ovom skandalu nisu toliko zvučne bile nevladine organizacije, ali jesu kada je u pitanju ponovni politički pritisak na tridesetoavgustovce kojima je već „uvaljen“ vrući krompir sa domaćom Rezolucijom o genocidu o Srebrenici koja je, prema tvrdnjama srpskih poslanika, otvoren etiketiranje srpskog naroda kao genocidnog.
A ko bi drugi bio na čelu ove inicijative nego drugocrnogorijanci oličeni u liku i djelu bivše ministarke Jovane Marović, direktorice CGO-a i stanovnice Bemax solitera Daliborke Uljarević i Milice Kovačević iz CDT-a koje služe kao medijski pendrek svakome ko se ne slaže sa politikom davaoca njihovih grantova.
Marovićeva je na društvenoj mreži X sa ponosom objavila tekst inicijative gdje je kazala da većinska Crna Gora (samo ne znamo koja) želi dostojno da iskaže poštovanje prema žrtvama kao i do sada.
„Njegujući regionalnu saradnju i dobrosusjedske odnose po kojima prepoznata, Crna Gora mora značajno doprinijeti da se kultura sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici podigne na međunarodni nivo“, napisala je ona na društvenoj mreži X.
Zajedno sa koleginicama i kolegama iz NVO uputila sam premijeru inicijativu da Crna Gora kosponzoriše Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici.
‘Većinska Crna Gora želi dostojno da iskaže poštovanje prema žrtvama, kao i do sada. Njegujući regionalnu saradnju i dobrosusjedske odnose… pic.twitter.com/h1rKyIM5Ag
— Jovana Marovic (@JoMarovic) April 16, 2024
Naime, predstavnici 14 nevladinih organizacija (NVO) i građanske aktivistkinje Jovana Marović i Dina Bajramspahić uputili su danas premijeru Milojku Spajiću inicijativu da Crna Gora sponzoriše Rezoluciju Ujedinjenih nacija (UN) o genocidu u Srebrenici. Oni su pozvali Spajića da bude konzistentan u odnosu na dosadašnju poziciju Crne Gore i tražili da se Crna Gora pridruži državama koje kosponzorišu Rezoluciju čiji će Nacrt biti predstavljen sjutra na zatvorenoj sjednici UN-a.
“Budući da se podrazumijeva da će Crna Gora 2. maja glasati za Rezoluciju, smatramo da treba da učini i korak više i pridruži se grupi od trenutno 18 država svijeta koje su je kosponzorisale i koje razumiju važnost izgradnje mira”, navodi se u inicijativi upućenoj Spajiću.
U tom dokumentu se podsjeća da su, od država regiona, do sada Bosna i Hercegovina, Slovenija i Sjeverna Makedonija objavile da će biti države kosponzorke pomenute rezolucije.
“Kao najozbiljnija kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji (EU), Crna Gora mora da pokaže kapacitet, ne samo da sprovodi odluke međunarodnih sudova i poštuje svoje međunarodne obaveze, već i da u praksi pokaže da njeguje univerzalne vrijednosti na kojima počiva zajednica kojoj želi da se priključi”, poručuje se u inicijativi.
Dodaje se da Crna Gora, njegujući regionalnu saradnju i dobrosusjedske odnose po kojima je bila prepoznata, mora značajno doprinijeti da se kultura sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici podigne na međunarodni nivo.
“Većinska Crna Gora želi dostojno da iskaže poštovanje prema žrtvama srebreničkog genocida, kao i do sada”, navodi se u dokumentu upućenom Spajiću.
Rezolucija UN, kako se dodaje, nadovezuje se na Povelju UN, Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, Konvenciju o kažnjavanju zločina genocida, Rezoluciju UN 827 o osnivanju Međunarodnog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji, presudu Međunarodnog suda pravde iz februara 2007. godine kojom je zločin u Srebrenici proglašen genocidom.
Navodi se i da se Rezolucija nadovezuje i na presude Haškog tribunala kojima je do sada sedam osoba pravosnažno osuđeno za genocid izvršen nad Bošnjacima u Srebrenici.
Potpisnici inicijative su podsjetili da je Skupština Crne Gore 2009. godine usvojila Deklaraciju o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta (EP) o Srebrenici, a 2021. godine i Rezoluciju o genocidu o Srebrenici.
“Imajući u vidu da negiranje genocida u Srebrenici nije prestalo ni nakon usvajanja te Rezolucije, te da, takođe, nije ustanovljen Dan sjećanja iako to Rezolucija predviđa, jasno je da nije učinjeno dovoljno da se prihvate činjenice i odgovorno obezbijedi zajednička budućnost”, navodi se u inicicijativi.
Potpisnici, kako su kazali, očekuju da Spajić formalnim potpisivanjem formulara o kosponzorstvu Rezolucije UN o genocidu u Srebrenici pokaže da stoji uz sve ono što u taim dokumentima piše, ali i da stavi Crnu Goru na pravu stranu istorije.
“Gdje joj je uvijek i bilo mjesto”, kaže se u inicijativi.
Inicijativu su potpisali Jovana Marović – Savjetodavna grupa „Balkan u Evropi“, Dina Bajramspahić – građanska aktivistkinja, Tea Gorjanc Prelević- Akcija za ljudska prava, Miloš Marković – Aktivna zona, Daliborka Uljarević – Centar za građansko obrazovanje, Ljupka Kovačević – Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Maja Raičević – Centar za ženska prava.
Potpisnici Inicijative su i Milka Tadić Mijović – Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore, Milica Kovačević – Centar za demokratsku tranziciju, Zorana Marković – Centar za razvoj nevladinih organizacija, Velija Murić – Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava.
Inicijativu su potpisali i Olivera Nikolić – Institut za medije, Ivana Vujović – Juventas, Aida Perović – Prima, Jovan Ulićević – Spektra, Demir Ličina Udruženje „Štrpci – Protiv zaborava“.