ASK pisao Skupštini: Funkcioner mora dati uvid u bankarske račune

0

Javni funkcioner mora biti u zakonskoj obavezi da Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) da saglasnost za uvid u bankarske račune, stoji, pored ostalog, u inicijativi koju je Skupštini Crne Gore u ime ASK dostavila pomoćnica direktora Nina Paović.

I Venecijanska komisija (VK) je nedavno kritikovala rješenje iz važećeg, ali i iz tadašnjeg Nacrta zakona o sprečavanju korupcije, prema kojem je funkcionerima ostavljeno na volju da li će dozvoliti pristup bankarskim podacima.

U inicijativi predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, Paović naglašava naglašava da je za Agenciju sporno nekoliko odredaba Predloga zakona o sprečavanju korupcije koji je u skupštinskoj proceduri, a odnose se na pristupe računima javnih funkcionera, zaštitu zviždača i specifičnost rada u toj instituciji zbog čega traže da ostane aktuelno zakonsko rješenje, prema kojem službenici imaju pravo na dodatak na osnovnu uplatu u osnosu od 30 odsto.

“Imajući u vidu iskustvo u primjeni zakona u ovoj oblasti, kao i relevantne preporuke eksperata Savjeta Evrope, Agencija je mišljenja da je član 26 Predloga zakona potrebno preformulisati tako da omogućava Agenciji pristup računima kreditnih institucija i drugih finansijskih institucija, na način da je uz podnošenje izvještaja prihodima i imovini javni funkcioner dužan da ASK da saglasnost za pristup računima, čime bi se otklonila potreba izmjene zakona kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija postigla svrha zakona donijetog u funkciji transparentnosti i odgovornosti javnih funkcionera”, navodi se u sugestijama, prenose „Vijesti“.

Paović je upozorila i na odredbu Predloga zakona u kojoj se propisuje kategorizacija javnih funkcionera.

“…A gdje se kaže da se na javne funkcionere koji neposredno ne donose odluke ili ne učestvuju u donošenju odluka ili donose odluke koje važe samo za određeni broj osoba u pojedinim oblastima, obaveze odnosno ograničenja propisane zakonom primjenjuju u zavisnosti od njihove kategorije, a da kategorizaciju propisuje Ministarstvo (pravde). Agencija je mišljenja da se ne može u zakonu predviđati da će se kategorizacija bilo koje vrste, a posebno ona koja bi se eventualno odnosila na obaveze, odnosno ograničenja javnih funkcionera vršiti na osnovu podzakonskog akta Ministarstva”, navodi Paović, ističući da će se time “otkloniti prostor za različite vrste zloupotreba kao pogodno tle za razne vrste koruptivnih rizika”.

Kako je navela, posebnu pažnju Agencija je posvetila odredbama Predloga zakona kojim se utvrđuje postupanje po prijavama i zaštita žviždača.

“Agencija smatra da Predlogom zakona nije u potpunosti i na adekvatan način implementirana EU Direktiva 2019/1937 o zaštiti lica koja prijavljuju povrede prava Evropske unije (Direktíva o zaštiti zviždača)… Agencija poziva predlagača zakona da u narednom periodu izradi poseban Zakon o zaštiti zviždača, koji će na temeljan i sveobuhvatan način definisati standarde koji su garantovani EU Direktivom 2019/1937, a kojim se uspostavljaju pravila i procedure za postupanje po prijavama zviždača i postupci za zaštitu zviždača, a koji za razliku od predloga Zakona o sprečavanju korupcije neće suziti kategoriju ovih lica, niti će postojanje korupcije biti preduslov za podnošenje prijava zviždača i kojem će nadležnosti organa za postupanje po prijavama zviždača i zaštitu zvidžača biti jasno definisani”, navodi se u sugestijama Paović.

Kada je u pitanju odredba koja se odnosi na mjesečni dodatak na platu, Predlog zakona predviđa da on može biti do 30 odsto.

Odredba važećeg Zakona propisuje iznos od 30 odsto.

Paović poručuje da se u obavljanju poslova predviđenih propisima, zaposleni u Agenciji moraju voditi principima najvećeg stepena integriteta, nepristrasnosti odgovornosti, posebno imajući u vidu uključenost u rad na predmetima u odnosu na sve tri grane vlasti…

“Cijeneći specifičnost nadležnosti, mandat Agencije, neophodan stepen autonomije, obim zakonskih ovlašćenja koja zaposleni imaju u vršenju povjerenih poslava, stepen stručnosti koji je neophodan, u važećem Zakonu predviđeno je da zaposleni u Agenciji imaju mjesečni dodatak na zaradu u iznosu od 30 odsto. S tim u vezi, odredbom da zaposleni u Agenciji mogu ostvariti pravo na mjesečni dodatak na osnovnu zaradu u iznosu do 30 odsto, zapravo se predlaže ukidanje specifičnog položaja zaposlenih Agencije… Dodatno, ovako predloženom normom ostavlja se široko diskreciono ovlašćenje nadležnog organa da, utvrđujući kategoriju zaposlenih koju pripada dodatak do 30 odsto na osnovnu zaradu, to sprovodi bez unaprijed utvrđenih uslova i kriterijuma čime je ostavljen prostor za arbitrarno i potencijalno proizvoljno odlučivanje nadležnog organa, kao pogodno tle za razne vrste zloupotreba”, naglasila je Paović.

Ostavite Komentar

Your email address will not be published.