(ANALIZA) Tri godine kasnije: „Tridesetavgustovska“ većina 50 mandata, koalicija oko DPS-a 21, manjinske nacionalne stranke 10; poštovanje demokratskih standarda u formiranju vlade – uvod u političku stabilnost

Piše: Luka Radonjić

Stranke i koalicije tridesetavgustovske većine, one koje su je prvobitno činile kao i one koje su iz nje nastale, osvojile su zbirno 50 mandata u novom sazivu Skupštine Crne Gore. Koalicija stranaka okupljenih oko Demokratske partije socijalista uzela je 21 mandat, a izborne liste Bošnjačke stranke, Albanskog foruma, Albanske alternative i Hrvatske građanske inicijative ukupno čak 10 mandata.

Jedan politički hegemon u nestajanju, drugi politički hegemon zaustavljen u nastajanju. Demokratija umjesto političkog monopola. Značajan procenat rasutih glasova prosrpskih stranaka i uspjeh stranaka koje predstavljaju nacionalne manjine. To su osnovne karakteristike rezultata vanrednih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2023. godine. Ostaje dilema: da li je rekordno niska izlaznost posledica slabe motivacije birača u odnosu prema socijalno ekonomskim temama ili se radi o (očekivano) ležernom odnosu prema izbornom procesu nakon razvlašćivanja DPS-a.

Pojedini mediji tvrde da je u svakom slučaju ovaj procenat izlaznosti svojevrsna poruka političkim elitama.

UMJESTO APSOLUTNOG, USLOVNI POBJEDNIK

No, vratimo se rezultatima. Na ovim izborima, umjesto apsolutnog, ponovo imamo uslovnog pobjednika. To je Pokret Evropa sad. Sa jedne strane, njihov rezultat je za nekoliko procenata manji od projektovanog i očekivanog, onog koji su do prije mjesec dana nudila istraživanja javnog mnjenja. Iako prije izbora viđen kao mogući novi stranački hegemon, PES za sada to neće biti. Sa druge strane, ovo je PES-u izborni prvijenac na parlamentarnom nivou i iz prvog puta osvojili su prvo mjesto. Ako se tome doda činjenica da “pokrivaju” i mjesto predsjednika države i mjesto gradonačelnice Podgorice, to ih u ovom trenutku čini najjačim ali i najodgovornijim političkim subjektom u zemlji. Od apsolutne vlasti su daleko, pa će njihov kapacitet i umijeće sada biti na ispitu – da li će pronaći adekvatan model za formiranje stabilne vlade, koja bi uključivala drugu po snazi izbornu listu u demokratskom bloku – koaliciju Za budućnost Crne Gore sa kojom čine vlast u Glavnom gradu, i čiji je predsjednički kandidat Andrija Mandić podržao jednog od lidera PES, a sadašnjeg predsjednika države Jakova Milatovića u drugom krugu predsjedničkih izbora.

VELIKI MANJAK GLASOVA DPS-a, STABILAN REZULTAT NSD i DNP

Demokratska partija socijalista i Socijaldemokratska partija su na izborima 2020. godine osvojile zbirno oko 160 hiljada glasova. Tri godine kasnije, koalicija DPS, SD, LP, DUA osvojila je oko 70 hiljada glasova, što je oko 90 hiljada glasova manje. Pošto je prethodno izgubila lokalne izbore u većini opština, a njihov bivši lider poražen na predsjedničkim izborima, može se kazati da je DPS i definitivno prestao da bude stranački hegemon, a trend pada popularnosti DPS-a nije zaustavljen ni na ovim izborima. Ipak, DPS je pokazao da još uvijek posjeduje solidnu političku organizovanost i disciplinovanu bazu, odnosno njene ostatke, pa je uz podršku partnera ostao iznad 20% i osvojio drugo mjesto u ukupnom poretku.

Vodeće članice koalicije Za budućnost Crne Gore – Nova srpska demokratija i Demokratska narodna partija skoro da su zadržale broj mandata iz prethodnog saziva. NSD će imati 9, a DNP 4, što je u konkurenciji velikog broja izbornih lista koje su se obraćale sličnom biračkom tijelu, veoma stabilan rezultat. Iz ove koalicije su poručili da su spremni na dogovor, koji uključuje stavljanje moratorijuma na “pitanja koja dijele”, što je proširilo njihov postizborni koalicioni kapacitet u susret pregovorima o formiranju vlade. Ideju da okosnicu buduće vlade uz učešće manjinskih stranaka, čine Evropa sad i Za budućnost Crne Gore, plasirao je i bivši premijer Zdravko Krivokapić. Koalicija Demokrata i GP URA osvojila je 11 mandata, ali će pozicija Abazovićeve stranke u pregovorima, možda biti opterećena narušenim odnosom sa PES-om u finalnoj sedmici kampanje, ako je suditi po prvim najavama iz PES-a.

POŠTOVANJE DEMOKRATSKIH STANDARDA USLOV ZA POLITIČKI STABILNU VLADU

Ove izbore obilježila je niska izlaznost, u kojoj su se, od manjih stranaka, najbolje snašle one sa infrastrukturom, poput Socijalističke narodne partije, koja je prema prvim preliminarnim rezultatima Državne izborne komisije osvojila dva mandata. Ispod cenzusa ostali su pokret bivšeg ministra pravde Leposavića, SDP, novi pokret “Preokret”, kao i koalicija “Složno” bivšeg šefa ANB-a Dejana Vukšića i Medojevićev Pokret za promjene. Uspjeh su ostvarile nacionalne stranke Bošnjaka, Albanaca i Hrvata, koje su osvojile rekordan broj mandata u zbirnom bilansu.

Stranačka infrastruktura, dobra organizovanost, intenzivna kampanja na društvenim mrežama i medijska prisutnost, pokazale su se ponovo kao veoma važne za političku kapitalizaciju političke popularnosti.

Izborni rezultati, posebno procenti GP URA koja je imala dominantnu ulogu u vladi, a nije ostvarila značajan napredak u broju mandata, takođe predstavljaju jasnu sugestiju građana o važnosti poštovanja osnovnih demokratskih standarda u formiranju vlade. Nakon nekoliko eksperimenata, sasvim je jasno da poštovanje osnovnih demokratskih standarda u formiranju vlade, posebno uvažava izbornog poretka u okviru tridesetavgustovske većine koja je razvlastila DPS, predstavlja uvod u političku stabilnost i najvažniji uslov za stabilnu vladu Crne Gore.