Pređen je Rubikon: Milo dobio jak signal iz Nemačke da mu se kruni podrška!

Zahtjev Međunarodne komisije Bundestaga za ljudska prava da njemački parlament istraži privođenje vladike Joanikija poruka je Njemačke da Milo Đukanović više nema uniformnu podršku sa Zapada i da Njemci neće sjedeti skrštenih ruku niti će tolerisati ugrožavanje njihovih interesa na Balkanu.

Ovo je, prema mišljenju politikologa Aleksandra Pavića, zaključak koji bi se mogao izvesti iz pisma Međunarodne komisije Bundestaga za ljudska prava u kojem se njemačkim parlamentarcima skreće pažnja na kršenje ljudskih prava u Crnoj Gori povodom privođenja vladike budimljansko-nikšićkog Joanikija i drugih sveštenika SPC na pravoslavni praznik.

Komisija se u pismu posebno osvrnula na upotrebu sile protiv predstavnika SPC, kao i na neadekvatnost policijskih mjera prilikom hapšenja sveštenika i istakla da imovina SPC može biti predata crnogorskoj pravoslavnoj crkvi koju nijedna kanonska crkva nije zvanično priznala.

Pavić vjeruje da je poruka Komisije za ljudska prava Bundestaga izuzetno značajna i da predstavlja još jedan znak da Njemačka nije zadovoljna režimom u Crnoj Gori. Ipak, kako dodaje, treba imati na umu da se Njemci, kao i drugi zapadnjaci, zainteresuju za nečija ljudska prava tek onda kada njima to politički odgovara.

Milo Đukanović nema uniformnu podršku sa Zapada

„Nisam ni u kakvoj zabludi da njih zaista zanima položaj Srba u Crnoj Gori, jer su mogli da reaguju više puta u poslednjih petnaest godina na to, niti da ih zanima položaj crkve. Ali, očigledno je da su zabrinuti za svoje interese na Balkanu i da ih brine Đukanovićevo ponašanje za koje procjenjuju da može dovede do ozbiljnih posledica, destabilizacije i sukoba. Zato su i poslali signal da neće sjedeti skrštenih ruku ukoliko situacija nastavi da se destabilizuje. Takođe, ovo je signal i crnogorskoj javnosti da Đukanović nema uniformnu podršku sa Zapada, što može da ohrabri neke elemente unutar Đukanovićeve partije, a takođe i prozapadno orijentisanu opoziciju“, smatra Pavić.

Njemačka se, kaže, generalno aktivirala u poslednje vrijeme u smislu da se vidi njeno protivljenje raznim inicijativama koje dolaze iz Amerike vezano i za eventualnu podejlu Kosova i Metohije, odnosno takozvano razgraničenje.

„Očigledno da nemačka „duboka država“ reaguje na neke radnje drugih „dubokih država“ na našem prostoru, pa i u Crnoj Gori”, primjećuje naš sagovornik.

Đukanović prešao Rubikon

Upitan da li će vlasti u Podgorici imati sluha za poruku njemačkog Bundestaga, Pavić navodi da ovo nije prvi negativan signal koji je poslat ka Đukanoviću iz Nemačke poslednjih mjeseci, ali da je vjerovatno najjači.

„Međutim, Đukanović je svojim poslednjim istupanjem prešao Rubikon i ne pokazuje ni najmanju spremnost ni za kakav dogovor, ni za kakvo povlačanje. Naprotiv, iskazao je spremnost za zaoštravanje situacije pa se čini da je prešao tačku bez povratka i da je procenio da ga na vlasti može održati samo izazivanje ozbiljnih sukoba u Crnoj Gori. Teško da diplomatske riječi mogu da utiču na Đukanovića, pa vjerujem da je ovo više poruka onima koji još imaju mogućnost da spriječe Đukanovića da napravi haos u Crnoj Gori da će, ukoliko nešto ne preduzmu, svi zajedno biti odgovorni za posledice akcija koje dovode u pitanje mir na ovim prostorima”, ocjenjuje politikolog.

Kako dodaje, iako Nejmačka ne može da preduzme korake kakve može Amerika, Berlin na raspolaganju ima niz diplomatskih poluga.

„Ovo što je saopšteno iz Komiteta je neki prvi korak, ali nije i poslednji. Nemci su time Đukanoviću uputili ozbiljnu poruku, a i onima u njegovom okruženju, a siguran sam da mogu da upute mnogo jače poruke. Ako ih stvarno zanimaju vjerske slobode, stanje demokratije i ljudskih prava oni su i dužni da pošalju mnogo jače poruke. Zato bi konkretan sledeći korak moglo biti oglašavanje kancelarke Merkel ili saopštenje iz njegog kabineta u smislu da je Njemačka izuzetno zabrinuta zbog situacije u Crnoj Gori i da pozivaju Mila Đukanovića da ne izaziva sukob“, zaključuje Pavić za Sputnjik.

Međunarodna komisija Budestaga za ljudska prava (IPMK) je u pismu njemačkim poslanicima podsjetila da u Crnoj Gori traju višemjesečni protesti izazvani Zakonom o slobodi vjeroispovijesti koji je usvojen u decembru 2019. i koji predstavlja prijetnju po imovinu i svetinje Srpske pravoslavne crkve, prenosi Balkanist.

Njemački poslanici misle da bi ovom zakonu trebalo posvetiti veliku pažnju uz ocjenu da sekularna država mora biti neutralna po svim vjerskim pitanjima i ne smije donositi odluke koje diskredituju ovu ili onu religiju.

Crnogorska policija je 12. maja uhapsila vladiku Joanikija i sedmoricu sveštenika budimljansko-nikšićke eparhije zbog litije na praznik Svetog Vasilija Ostroškog. Joanikije je optužen da je organizovao masovno okupljanje tokom karantina.

Masovni protesti sa zahtejvom da se sveštenici oslobode održani su u Podgorici, Nikšiću, Budvi, Bijelom Polju, Beranama i Plevljima. Prilikom rastejrivanja demonstranata policija je koristila šok bombe i suzavac.

(Sputnjik)