Šolaja: Istraživanje o „živim“ žrtvama u Srebrenici može izmjeniti percepciju događaja i uzdrmati političke strukture u Sarajevu

Istraga o manipulisanju brojem žrtava u Srebrenici, koju je najavilo Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini, dokazalo bi da je bošnjačko političko rukovodstvo manipulisalo činjenicama u cilju ostvarivanja političkih interesa. To bi važilo i za njihove političke mentore sa Zapada, čime bi se bacilo novo svijetlo na ono što se dogodilo u julu 1995.

Ovako profesor banjalučkog Fakulteta političkih nauka, dr Miloš Šolaja komentariše najavu bijeljinskog tužilaštva da će formirati predmet u vezi sa spiskom ljudi iz sistema zaštite identiteta građana, takozvanog CIPS-a, koji su živi, ali su upisani kao žrtve koje su stradale u Srebrenici.

Istraga umanjuje povjerenje u bošnjačku političku elitu

Prema Šolajinim rečima, utvrđivanje tačnih činjenica bi umanjilo povjerenje u sve podatke kojima se dosta manipulisalo i koji su prethodnih godina upotrebljavane. U tom smislu radi se i o političkom, a ne samo pravnom pitanju.

Ukoliko bi zvanična istraga utvrdila da je bošnjačka strana manipulisala brojem poginulih zarad ostvarivanja političkih ciljeva, pogled na događaje u Srebrenici iz osnova bi se promjenio i na njih bi i na Zapadu počeli da gledaju drugačije.

„I sam čin pokretanja istrage ukazuje na činjenicu da bi moglo doći do jako velike promjene u samom tumačenju događaja i svega onoga što je vezano za događaje u Srebrenici“, navodi Šolaja i dodaje da bi i Bošnjaci mogli da promjene pogled na te događaje, dok bi se povjerenje u bošnjačku političku elitu urušilo.

Sa druge strane, urušilo bi se povjerenje i u one koji su na Zapadu događaje u Srebrenici eksploatisali za promociju svojih ciljeva.

Takođe, kaže Šolaja, istraga u BiH društvo unosi potrebu za daleko sistematičnijim sagledavanjem događaja, traži istorijsku dimenziju i objašnjenje, a ne manipulaciju bilo kojih političkih lidera.

Sve što su do sada bošnjački političari pomognuti zapadnim saveznicima postigli dovelo je do međunacionalnog nepovjerenja, što je, kako naš sagovornik kaže, najteže popraviti. Tako je BiH destabilizovana bez jasnog cilja, navodi on i dodaje da bi istraga bijeljinskog tužilaštva pomogla da se razotkriju sve manipulacije.

Odgovornost za sve koji su učestvovali u manipulacijama

Zaštitnik građana BiH dr Nevenko Vranješ za Sputnjik kaže da bi bilo realno da bijeljinsko tužilaštvo formira predmet o osobama koje se vode kao žrtve u Srebrenici, a zapravo su žive jer bi se time konačno utvrdila istina. Reč je o značajnom broju ljudi.

„Vjerovatno su i svjesni da su zloupotrebljeni, a nisu se oglašavali tako da se to treba istražiti, da se pokrene odgovornost tih lica koja su njih dolje evidentirala, a i njih samih, koji pristaju da budu na tako morbidan način zloupotrebljeni, a ostvaruju sva svoja građanska prava i obaveze“, zaključuje Vranješ.

Bošnjačka politička podvala

Ova vijest izazvala je uzbunu u sarajevskoj političkoj čaršiji, koja se odlučila da reaguje na sasvim neobičan način – na zidovima slovačke i mađarske ambasade, država koje su na glasanju o rezoluciji o Srebrenici u UN bile uzdržane, odnosno protiv, osvanuli su grafiti sa brojem 8372 – brojem koje bošnjačka elita i njihovi zapadni saveznici priznaju za zvanični broj stradalih u Srebrenici.

Sa druge strane, predsjedniku Republike Srpske, Miloradu Dodiku, ljutnja koja iz Sarajeva dolazi zbog najave bijeljinskog tužilaštva je, kako kaže, nejasna. Radi se o činjenicama, a jedna od činjenica je, kaže on, da je u Potočarima, na primjer, upisano ime živog čovjeka koji je zaposlen kao opštinski šofer u Srebrenici.

Do sada je, prema Dodikovim riječima, utvrđeno 87 imena živih ljudi koji su upisani kao žrtve navodnog genocida u Srebrenici, a do njihovih imena došlo se upoređivanjem imena koja stoje na nadgrobnim pločama sa evidencijom CIPS-a.

Postavlja se pitanje koliko je živih ljudi upisano na nadgrobne ploče u Srebrenici, a žive u inostranstvu i nisu u evidenciji CIPS-a, rekao je Dodik, ističući da se radi o namjernoj podvali.

„Raspolažemo sa činjenicama od 400 imena. Muslimanski mešetari koji su nam to dostavili, tražili su ozbiljan novac, da saopšte sudbinu svakog stradalog. Jednom su nam došli i tražili milionski iznos da nam dostave spisak od 437 živih ljudi koji su na pločama. Oni to znaju, isto kao i mi“ , zaključio je predsjednik Srpske.

(Sputnik)