MERT: Poboljšano stanje na Adi Bojani
Plaže na Adi Bojani ove godine u veličini raspoloživog plažnog prostora bilježe vidnu razliku, što je rezultat prihranjivanja, odnosno vraćanja prethodno izvučenog pijeska deponovanog na obali u sedimentni bazen područja. To je saopšteno na prezentaciji rezultata implementacije druge faze projekta Rehabilitacija Ade Bojane, koji Direktorat za klimatske promjene i zaštitu prirode Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera sprovodi kroz tekući IPA projekat.
Savjetnica u Direktoratu za klimatske promjene i zaštitu prirode, Dina Skarep, podsjetila je na aktivnosti koje se redovno sprovode u Ministarstvu, a u cilju zaštite Ade Bojane i imovine HTP Ulcinjska rivijera od intenzivne erozije.
Podsjetila je da već četiri godine Ministarstvo, u saradnji sa Javnim preduzećem (JP) Morsko dobro, sprovodi izgradnju zimskog zaštitnog nasipa na Adi Bojani po preporuci italijanskih stručnjaka, u sklopu kratkoročnih mjera upravljanja erozijom.
„Svake godine, vještačke zaštitne dine se rasprostiru i plaža se vraća u stanje pogodno za korišćenje tokom turističke sezone, pa ove godine bilježimo vidnu razliku u veličini raspoloživog plažnog prostora, što je rezultat nasipanja plaže, odnosno vraćanja prethodno izvučenog pijeska deponovanog na obali u sedimentni bazen područja“, pojasnila je Skarep.
Prema njenim riječima, kompleksna naučna istraživanja uz upotrebu savremenih tehnologija dokazala su prethodne pretpostavke i postavila su temelj za kvalitetan monitoring obalnih procesa koji utiču na područje Ade Bojane.
Poređenjem rezultata batimetrijskih snimanja iz 2020. godine sa rezultatima iz 2023. godine dobijeni su precizni podaci o kretanju sedimenta, promjeni dubina morskog dna, kao i promjenama obalne linije.
U okviru projekta po prvi put je batimetrijski snimljen i lijevi rukavac rijeke Bojane koji Crna Gora dijeli sa susjednom Albanijom. Analizom prikupljenih podataka iznijeta je i važna činjenica o proticajima rijeke Bojane, pri čemu južni rukavac čini 95 odsto protoka, dok sjeverni rukavac čini samo 5 odsto proticaja, što direktno utiče na problem povremenog sezonskog zatrpavanja ušća Bojane.
Svi prikupljeni podaci čuvaju se u formiranoj GIS bazi i služe za naučno zasnovano i održivo donošenje odluka o budućnosti ovog područja.
Prisutnima se obratio projektni ekspertski tim koji čine profesor dr Enzo Pranzini, svjetski priznati stručnjak za pitanja obalne erozije sa višedecenijskim iskustvom, profesor dr Chiristan Marazmi, geolog sa specijalizacijom u oblasti obalne erozije, profesor dr Roberto Montanari, stručnjak iz oblasti upravljanja obalnim područjem sa fokusom na eroziju plaža. Pored navedenih internacionalnih eksperata, projektni tim čine i Biljana Medenica, GIS ekspert, dr Milan Radulović, hidrogeolog, i MsC Luka Ćalić, dipl. ing. geodezije sa specijalizacijom iz hidrografije.
Među glavnim zaključcima eksperata angažovanih na projektu ističu se važnost saradnje sa Republikom Albanijom, redovne zaštite i prihrane plaže uz praćenje stanja i promjena na zaštitnom nasipu tokom zimskih oluja, praćenje obalnih procesa i kretanja sedimenta, uz održavanje GIS baze podataka.
Posebno je istaknuta važnost očuvanja rezervi pijeska deponovanog na samoj Adi, kao i duž obala rijeke Bojane, koji mora biti korišćen isključivo u svrhe prihrane plaže kroz izgradnju zimskih zaštitnih nasipa.
Eksperti su dalje istakli važnost donošenja odluka na državnom nivou uz multisektorski pristup u rješavanju problema erozije plaže kroz sagledavanje projekcija budućih troškova rekonstrukcije postojećeg turističkog naselja uz obezbeđivanje neophodnog odobalnog odmaka kako bi se otvorio prostor za upravljanje erozijom.
Problem ugroženosti područja rezultat je mnogih faktora od kojih se posebno ističe nedostatak transporta sedimenta usljed izgradnje brana na rijeci Drim u Albaniji, kao i podizanje nivoa mora usljed klimatskih promjena.
Buduće odluke treba bazirati na činjenicama i razvojnim planovima, te se kao nastavak projekta planira treća faza u kojoj će biti izrađen master plan. Master plan područja Ade Bojane sadržavaće preporuke za upravljanje obalnom erozijom kroz nastavak praćenja dinamičnih obalnih procesa, redovnu izgradnju zaštitnih nasipa, kao i adaptaciju na klimatske promene kroz rekonstrukciju postojećeg turističkog naselja stvaranjem odobalnog odmaka uz projekciju troškova neophodnih za sprovođenje svih aktivnosti. Važna komponenta budućeg master plana biće i očuvanje izuzetno vrijednog biodiverziteta područja Ade Bojane.
(cdm)