Balša Brković i kuća za koju piše imaju običaj, posebno poslednjih dana i nedelja, da izmisle neku izjavu, pripišu je nekom od lidera DF-a i onda sa tom, izmišljenom izjavom polemišu i izvode zaključke, saopštio je Nikola Goranović, funkcioner DF-a.
“Naravno, one koji odgovaraju njihovim nikada promjenjenom gazdi”, dodaje on.
U najnovijoj kolumni Brković pominje ratne drugove Andrije Mandića koji „čiste“ oružje.
“Samo nije jasno odakle je „pozajmio“ ovaj prizor osim iz svoje uobrazilje koja uvijek crta iste skice na koje treba da prikači svoje briljantne misli i zaključke.
Sa druge strane zamjera Brković Medojeviću zašto ljude iz režima naziva „satanistima“. Trud Brkovića da se obračuna sa korišćenjem tog izraza pokazuje da njime Medojević precizno pogodio krug kome Balša, skupa sa svojim roditeljem, pripada od početka svog javnog djelovanja.
Kod Brkovića vidimo neprestano čuđenje kako ono što on i Đukanović nazivaju „restlovi prošlosti“ i dalje opstaje i kako nije završilo na smetlištu istorije. Brković kao ljubomorna šiparica, zaljubljena u Đukanovića, zamjera mu neki ovlaš flert sa tim „restlovima“ koji je navodno imao u prošlosti. Sopstvenu ljubavnu romansu sa Đukanovićem Brković ne pominje. A pošto nema ništa tajno što neće biti javno, ovih dana isplivavaju snimci na kojima Željko Ivanović, Miško Perović i Jevrem i Balša Brković slave sa Đukanovićem njegovu izbornu krađu 1998. godine, koja se u DPS-u čitala sa naslovnice „Vijesti“ a koja ga je dugoročno ustoličila na vlasti u Crnoj Gori i omogućila mu da uradi od ove zemlje sve što je uradio i počini niz izdaja koji bi želio da završi sa ovim poslednjim atakom na SPC.
Brković je nezadovoljan jer je Đukanović taj napad mogao da izvede mnogo ranije i sada bi, po njemu, Crna Gora bila srećna država.
I Brkoviću i Đukanoviću, dok se čude opstanku restlova, ne pada napamet da je u pitanju temelj, a da su oni ti koji su od njega otpali. Dva „ođeljka“ od temelja i vertikale sopstvenog naroda ođeljana, kazao je Goranović.