Premijer Milojko Spajić kazao je u Skupštini da će podržati Rezoluciju o genocidu u Srebrenici i da nema ništa protiv nje.
„Zašto to govorim – mi smo se obavezali da ćemo voditi proevropsku politiku. Ja razumijem da je nekome u interesu da se digne tenzija sa Srbijom. Nama kao državi to nije interes. 40 i nešto posto turista koji dolaze u Crnu Goru su etnički Srbi. Ti ljudi će definitivno imati konsekvence. Vi ne brinete o turizmu“, kazao je Spajić.
Dodaje da je Crna Gora nezavisna država i da ima svoju politiku ali da ima razumijevanja za stav Srbije, tzv. Kosova, Bosne, Makedonije.
„Želimo partnerske odnose a ne da se fajtamo sa njima. Ne želimo da stajemo na stranu bilo koga, ne želimo da izgleda da smo stali na stranu BiH protiv Srbije. Oni imaju svoje probleme, a ne želimo da ih svađamo. Mi želimo da spustimo tenzije“, kazao je Spajić.
Dodaje da je cilj da Crna Gora bude pomiritelj – Švajcarska Balkana, Singapur Evrope.
Lider Bošnjačke stranke kazao je da mu je drago što to čuje i da je to civilizacijska potreba ovog društva.
„Kome smetaju amandmani? Kome smeta Dejton? Je li ovo bio pokušaj disciplinovanja Srba? Zato amandmani“
Spajić je dodao da nikome ne treba da smetaju amandmani koji potvrđuju očigledno – da nijedan narod nije genocidan, a to su svi podržali.
„Naročito prvi amandman. Svi su ih podržali. Niko ih nije nazvao problematičnim. Čak i BiH. Jesmo li čuli reakciju iz BiH? Nismo, jer im je prihvatljivo. Što bi im Dejtonski sporazum bio neprihvatljiv? Ajmo da se izujemo svi. Mislim da su amandmani odlični jer kažu pravu namjeru svakoga. Ako je postojala prava namjera i ako je Rezolucija trebala nekoga da disciplinuje? Je li? Ti ljudi su bili zabrinuti i te ljude treba smiriti“, kazao je Spajić.
Spajić je komentarisao i da će Jasenovac biti u proceduri i tvrdi da će biti za.
„Crna Gora je uvijek baštinila antifašizam i to treba da se nastavi. Ne želimo sukobe, niti da stajemo na stranu BiH protiv Srbije niti obrnuto. Oni su braća i jedni i drugi sa nama i mi sa njima želimo što bolje odnose“, kazao je Spajić.
Iz Vlade poslali čitav odgovor na poslaničko pitanje koje prenosimo integralno:
U odnosu na Vaše iskazano interesovanje, dozvolite da prije svega podsjetim da je stav Crne Gore po pitanju genocida u Srebrenici poznat, a ogleda se kroz usvajanje Deklaracije o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici 2009. godine i Rezolucije o genocidu u Srebrenici koju je Skupština Crne Gore usvojila 2021. godine.
Kao što znate, Crna Gora je prva država u regionu koja je usvojila pomenute rezolucije i stav prema genocidu u Srebrenici je nepromijenjen.
Svojim aktivnostima na vanjskopolitičkom planu, kao članica NATO-a, kandidat za članstvo u Evropskoj uniji i zemlja koja se u potpunosti usaglašava sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom Evropske unije, svoju vrijednosnu i vanjskopolitičku orijentaciju u kontinuitetu potvrđujemo.
Jednako tako, kao NATO članica i buduća članica Evropske unije Crna Gora ima posebnu odgovornost za očuvanje stabilnosti u regionu. Posebno kada je riječ o smanjivanju tenzija, etničkih i drugih podjela koje su nam, nažalost, imanentne.
Dakle, uz nesporan stav prema onome što se dogodilo u Srebrenici naša je odgovornost da se sa posebnom pažnjom odnosimo prema ovom osjetljivom pitanju. I to, ne da bismo abolirali krivce kako se to pokušava spočitati. Već naprotiv, da bi smo ih što preciznije targetirali.
Mi nemamo pravo da stvaramo nove tenzije već obavezu da vidamo stare rane. To je naša obaveza prema žrtvama i dužnost prema budućim generacijama. Da bi svi zajedno mogli ići naprijed – jedni sa drugima kao države, kao narodi – moramo stvari nazvati pravim imenom.
Kada su nam namjere časne, riječi nam moraju biti čistije od misli.
Poštovani poslaniče Ibrahimoviću,
Upravo na toj liniji, a kao što je javnosti poznato, Vlada Crne Gore u konsultaciji sa Saveznicima predlaže dva amandmana na Rezoluciju Ujedinjenih nacija (UN) „Međunarodni dan refleksije (razmišljanja) i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine“ i to:
“- ponavljajući da je krivica za zločin genocida individualizovana, te se ne može pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini ili zajednici u cjelini“,
i drugi
„- potvrđujući nepovredivost opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u svim njegovim odredbama.“
Čvrsto vjerujemo da se ovim amandmanima uvažavaju žrtve, ali i sprječava žigosanje naroda zbog zločina pojedinaca. Oni imaju za cilj da onemoguće manipulacije koje često služe određenim društveno-političkim činiocima za unutrašnje potrebe.
Još jednom, ponavljam Rezolucija o genocidu u Srebrenici koja je na dnevnom redu u UN-u je jako osjetljiva tema, a Crna Gora kao multietnička država ima obavezu da spriječi zloupotrebu žrtava, te pruži dodatan napor ka smanjenju etničkih distanci i prevazilaženju tenzija u regionu.