Bećković u SLOBODNOJ ZONI o litijama u Crnoj Gori: Narod je trpio dok nisu takli u ono najsvetije, u ono bez čega se ne može živjeti!

Režiser Danilo Bećković, bratanić najvećeg srpskog pjesnika Matije Bećkovića, kazao je gostujući u SLOBODNOJ ZONI na Prvoj televiziji a komentarišući je li Kosovo najskuplja srpska riječ, da je u međuvremenu još više poskupjela jer je sada skupa i u Moskvi i u Vašingtonu i u Briselu.

„Ta cijena raste bez prestanka. To što je bio naš krst i problem postalo je nešto što čitav svijet rješava i pokušava da riješi. Nekada je djelovalo kao da međunarodni poredak nikada neće biti srušen, kao da je Kosovo bilo poseban slučaj, a sada vidimo da se čitav svijet zapalio po kosovskom principu“, kazao je Bećković.

Reditelj dodaje da kad se nešto proda ima cijenu, a kad nešto nije na prodaju onda je neprocjenjivo.

„Mladi Srbi iskoristili internet na pravi način – dublje su u kontaktu sa tradicijom“

„Mlađe generacije su se oslobodile kompleksa inostranstva, kompleksa da pripadaju nekoj kulturi koja nije u toku sa svojim vremenom. Mladi su u toku sa svojim vremenom a internet je jako mnogo pomogao da mladi imaju jedan nesmetan pristup informacijama i da shvate ko su i šta su. Mnogo je teže bilo lagati kada imate jednu vrstu demokratije“, kazao je Bećković.

Ako je neko iskoristio internet, to su iskoristili mladi Srbi, tvrdi Bećković i podsjeća na mim serdare i litije u Crnoj Gori.

„Ja društvene mreže koristim da vidim šta mi rade prijatelji. Upravo ta neka moderna savremena generacija Srba je dublje u kontaktu sa našom tradicijom nego moja generacija koja je pokušala da se otarasi tih vrijednosti“, podvukao je Bećković.

Dodaje da smo prije Svetog Save i Nemanjića imali čitavu listu vladara a to nije ostalo u narodnoj svijesti, zato što je nas Sveti Sava oblikovao kao narod.

„To što je on kod nas započeo, to je stvaranje najmodernijih evropskih država tog doba. Ono što je njih izdvojilo to je kontakt sa svijetom. Kada pogledate njihove zadužbine to je jedan šarolik svijet koji su oni donijeli u svoju zemlju“, kazao je on.

„Litije u Crnoj Gori su najveća demonstracija demokratije – bez presedana u svijetu“

Ono što se dogodilo u Crnoj Gori 2020. godine kada je narod ustao u odbranu Boga i to kroz najveću demonstraciju demokratije, to je nešto što nema presedana u svijetu.

„To je stavilo ad acta priču o ratnohuškačkoj SPC i bilo kakve pokušaje zlonamjernih tumačenja. To je pokazalo da je tu prava demokratija“, kazao je Bećković.

„Narod je trpio, dok nisu takli u ono najsvetije. U ono bez čega se ne može živjeti“, kazao je Bećković.

Litije su, dodaje, srpska potraga za Svetim Gralom i tvrdi da je to događaj koji je preporodio, odnosno vaskrsao Crnu Goru za koju su svi mislili da je „na umoru“.

Narod u Crnoj Gori je prvi put u istoriji shvatio čemu služe izbori – i da im se to dopalo.

„I sledeći izbori su pokazali ogromnu promjenu u odnosu snaga. To je dobra stvar. Tako niko ko sjedi u tim foteljama nema osjećaj da mu je stabilno. To je odgovornost prema glasačima. A što se tiče Crne Gore kao države, ona je potpuno prepuštena na stranu upravu i to će se teško mijenjati“, kazao je Bećković.

„Crnogorac bi i u Kremlj mogao da uđe kao u svoju kuću“

Komentarišući svoj film Malog Buda, dodaje da nikada nisu planirali nastavak.

„Mali Budo je bio provokativan, što je napisao i hrvatski kritičar, bezobrazan film. Ne možete dva puta šokirati ljude istim stvarima. Imam neke ideje, ne za Budovog sina, ali za savremenu crnogorsku temu. Nema smisla da prepričavam, ali ideja postoji. To ne bi bilo ništa drugo osim komedije“, kazao je Bećković.

I Vašington i Beograd i Crna Gora je puna „Malih Buda“, a što je veća sredina za njega, to se bolje snalazi.

„Nema teme na koju nije spreman da govori i nema ničega o čemu nije spreman da raspravlja. Kada bi ga pitali da li bi umio da vodi Ameriku, odgovor bi bio potvrdan, jer je iz Crne Gore. Vi kad odrastate o Crnoj Gori, svi govore da ste najbolji, najljepši i najpametniji i uvijek se osjećate kao da vam je tu mjesto. Crnogorac bi mogao i u Kremlj da uđe kao u svoju kuću“, kazao je Bećković.

Govoreći o Jugoslaviji, nekako se uvijek preskako dio oko Kraljevine Jugoslavije, iako je to dio izuzeto burnog kulturnog i političkog života između dva rata.

„Ta jedna burna živopisna epoha je stidljivo počela da se vraća na televiziju kroz ekranizaciju romnatizovanih priča. Došla je u fokus jer je taj period i jako slikovit i šarenolik. Nije loše da taj dio naše istorije osvijestimo. Ne može neki pisac koji je bio zabranjen u vrijeme komunizma ponovo dobiti ono mjesto jer je toliko dugo prećutkivan. Imamo generacije i generacije koji su odrasli na Gorskom Vijencu i Na Drini Ćuprija“, kazao je Bećković.

Dodaje da je Živko Nikoliž ne samo najveći crnogorski reditelj već i jedan od najvećih srpskih reditelja svih vremena.

„Crnogorci su bili ljuti na njega jer se sprdao na svoj način. Ali vremenom su počeli da se šale na svoj račun“, kazao je on.