Turska Centralna banka podigla kamatu na čak 42,5 odsto
Turska Centralna banka podigla je danas ključnu kamatnu stopu za 250 baznih bodova na 42,5 odsto kao što se i očekivalo, i saopštila da će agresivni ciklus pooštravanja biti okončan „što je prije moguće“, u periodu suočavanja sa višegodišnjom rastućom inflacijom.
Centralna banka je podigla svoju jednosedmičnu repo stopu za 3400 bodova od juna, kada je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan (Recep Tayyip Erdogan) imenovao bivšu bankarku sa Vol Strita (Wall Street) Hafize Gaje Erkan za guvernerku Centralne banke kako bi izvršio oštar zaokret prema ortodoksnijim politikama.
Podigao je stope za 500 baznih bodova u svakom od posljednja tri mjeseca, ali je prošlog mjeseca rečeno da će pooštravanje uskoro prestati.
Nakon što je u četvrtak prepolovio tempo, rečeno je da je „monetarna zategnutost značajno blizu nivoa potrebnog za uspostavljanje kursa dezinflacije“.
Banka očekuje da će „završiti ciklus pooštravanja što je prije moguće“, saopštila je banka, dodajući da će se „pooštrenost održavati onoliko dugo koliko je potrebno da se osigura održiva stabilnost cijena“.
Svih 12 ispitanika u Rojtersovoj anketi očekivalo je da će turska centralna banka povećati stope na 42,5 odsto. Predviđaju još malo pooštravanja politike početkom iduće godine prije nego što se smanji u drugoj polovini.
Centralna banka očekuje porast inflacije sa gotovo 62 odsto prošlog mjeseca na 70-75 odsto u maju, prije nego što padne na oko 36 posto do kraja sljedeće godine kako pooštravanje ohladi cijene.
Selva Demiralp, profesorica na istanbulskom univerzitetu Koc i bivša ekonomistica Federalnih rezervi, rekla je da bi razina politike mogla biti dovoljna za obuzdavanje inflacije ako banka izbjegne prerano popuštanje i kapital nastavi pritjecati u Tursku sljedeće godine.
„Iako možemo procijeniti reakcijsku funkciju centralne banke… Ne možemo reći koliko će Centralna banka moći da slijedi tu rutu“, rekla je ona i dodala da je to je zato što ne mogu procijeniti uticaj reakcije predsjednika Erdogana na monetarnu politiku.
Erdoganovo prošlo insistiranje na smanjenju stopa uprkos rastućim cijenama izazvalo je nekoliko padova valuta i poslalo inflaciju na najviši nivo u poslednje dvije decenije.
Iako podupire trenutnu politiku, Erdogan je smijenio četvoricu čelnika centralne banke u isto toliko godina, postavljajući pitanje može li Erkan ostati na tom kursu.
U znaku uvjeravanja da može, turske petogodišnje kreditne zamjene, koje mjere rizik neplaćanja, ove su sedmice pale ispod 300 baznih bodova s gotovo 700 u maju. JPMorgan je Rojtersu rekao da bi se Turska mogla rekordno zadužiti 2024. godine.
Zaokret politike takođe je namijenjen rješavanju hroničnih trgovinskih deficita i iscrpljenih deviznih rezervi te privlačenju stranih ulagača nakon višegodišnjeg egzodusa, za što postoje znakovi interesa velikih upravitelja imovinom poput Amundija.
Međutim, visoki troškovi posuđivanja već opterećuju Turke kojima je sve teže vratiti dug na koji su se oslanjali kako bi se nosili s krizom troškova života u posljednje dvije godine.
(Reuters, RSE)