Samit G20 u Rio de Žaneiru počeo je juče neočekivanim napretkom, jer su članice objavile završnu deklaraciju prvog dana razgovora, iako ona uključuje samo opšte izjave o sukobima na Bliskom istoku i u Ukrajini, prenosi Hina, pozivajući se na dpa.
Brazil, kao zemlja domaćin, uspješno je oblikovao program, ugradivši u dokument glavne prioritete svog predsjedavanja G20, uključujući borbu protiv gladi i klimatskih promjena, uz napore za reformu međunarodnih organizacija.
Čelnici zemalja G20 su, takođe, izrazili svoju predanost učinkovitijem oporezivanju superbogatih i ponovili međunarodno dogovoreni cilj ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusa u poređenju s predindustrijskim dobom.
Uprkos početnoj zabrinutosti zbog potencijalnih neslaganja argentinskog ultraliberalnog predsjednika Havijera Mileija, G20 je uspio izraditi zajedničku deklaraciju sa sastanka na vrhu od 85 tačaka.
Ključna tačka dogovora bilo je nastojanje da se reformiše Savjet bezbjednosti UN-a, s konačnom deklaracijom koja poziva na “reprezentativniji, inkluzivniji, učinkovitiji, djelotvorniji, demokratskiji i odgovorniji” savjet.
Kao i na prošlogodišnjem samitu u Indiji, nije bilo izričite osude ruske agresije u Ukrajini, za razliku od snažnog stava zauzetog na samitu na Baliju 2022.
Umjesto toga, iznesena je samo opšta referenca na “ogromnu ljudsku patnju i negativan uticaj ratova i sukoba širom svijeta”, naprimjer na sigurnost hrane i energije.
Samit je, takođe, obilježio pokretanje Globalnog saveza protiv gladi i siromaštva. U završnoj izjavi istaknuto je da glad nije uzrokovana nedostatkom resursa ili znanja, već nedostatkom političke volje da se osigura pristup hrani za sve.
Rat u Gazi
Takođe se ne spominju napadi palestinske grupe Hamas na Izrael 7. oktobra, u kojima je ubijeno 1.200 ljudi.
Kao odgovor na napad predvođen Hamason Izrael je u Gazi od tada ubio najmanje 43.846 Palestinaca i ranio 103.740.
Uoči samita iz krugova Njemačke vlade rečeno je da bi takva završna izjava bila “neprihvatljiva”.
U završnoj deklaraciji umjesto toga spominje se “duboka zabrinutost zbog katastrofalne humanitarne situacije u Pojasu Gaze i eskalacije u Libanu”.
Humanitarna pomoć mora se hitno proširiti, a zaštita civilnog stanovništva ojačati, stoji u dokumentu, u jasnoj poruci Izraelu.
G20, takođe, ponovno potvrđuje “palestinsko pravo na samoodređenje” i “nepokolebljivu predanost viziji dvodržavnog rješenja gdje Izrael i palestinska država žive jedni pored drugih u miru unutar sigurnih i priznatih granica, u skladu s međunarodnim pravom i relevantnim rezolucijama UN-a.”
Prije samita, izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Sar pozvao je G20 da priznaju pravo Izraela na samoodbranu, traže oslobađanje svih talaca i osude Hamas i Hezbolah, protiv kojih se Izrael bori u Pojasu Gaze, odnosno Libanu.
Izjava u kojoj se ne spominju te tačke samo bi ohrabrila Iran i njegove saveznike da nastave sijati nestabilnost po Bliskom Istoku, napisao je Saar.
Lula najavio napore u borbi protiv siromaštva i gladi
Brazilski predsjednik Luiz Inasio Lula da Silva najavio je pokretanje Globalnog saveza protiv gladi i siromaštva na početku G20 u Riju.
“Glad i siromaštvo nisu rezultat oskudice ili prirodnih pojava”, rekao je Lula. Umjesto toga, oni su rezultat političkih odluka koje dovode do isključivanja velikog dijela čovječanstva, rekao je.
Inicijativa je jedna od centralnih tema brazilskog predsjedanja G20, koja okuplja najveće svjetske ekonomije, a dobila je javnu podršku 81 zemlje.
Grupa će razmjenjivati iskustva i koordinirati mjere za sigurnost hrane, rekao je Lula:
“Ovo će biti naše najveće nasljeđe”.
Brazilski čelnik rekao je da je borba protiv gladi i siromaštva uslov za stvaranje mirnog svijeta.
Međuamerička razvojna banka već je obećala 25 milijardi dolara za ovu inicijativu.
Međunarodna neprofitna organizacija Oxfam zahtijevala je da, osim toga, same zemlje G20 moraju napraviti značajna javna ulaganja u poljoprivredu.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen rekla je da će se u inicijativu uključiti i Evropska unija.
Lula poziva na reformu globalnih institucija
Lula je, također, pozvao na jači multilateralizam, naglašavajući potrebu za inkluzivnijim i reprezentativnijim globalnim institucijama kako bi se osigurala stabilnost i poticao mir.
“Stabilnost svijeta ovisi o reprezentativnijim institucijama”, rekao je Lula, ističući važnost uključivanja različitih glasova u forume za donošenje odluka.
Tu je raznolikost opisao kao “put do mira” i ključnu za ravnotežu u globalnom upravljanju.
Lula je pozvao na brzu reformu međunarodnog poretka, upozoravajući da ne treba čekati da krize poput svjetskih ratova ili ekonomski kolaps potaknu promjene.
“Budućnost će biti multipolarna”, rekao je, zalažući se za proaktivne korake koji će odražavati promjenjivo globalno okružje.
Ključni prioritet brazilskog predsjedanja G20 je temeljita revizija međunarodnih organizacija, koje je Lula kritizirao kao zastarjele i nepravedne. Optužio je Savjet bezbjednosti UN-a za manjak kredibiliteta i osudio institucije poput Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za miješanje u unutrašnje stvari dužničkih zemalja.