Vlada Crne Gore je, na danas održanoj 7. sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, utvrdila Predlog zakona o budžetu Crne Gore za 2024. godinu.
Usvojen je i Predlog odluke o zaduživanju Crne Gore za 2024. godinu kojom se stvaraju pravno-tehnički uslovi za realizaciju zaduženja u skladu sa Predlog zakona o budžetu Crne Gore za 2024. godinu.
Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti. Predlogom zakona utvrđuju se bliži kriterijumi za korišćenje sredstava rezervi kao i usklađivanje vremenskog okvira za primopredaju dokumentacije, softverskih rješenja i drugih akata koji se odnose na vršenje ocjene primjene kriterijuma fiskalne odgovornosti sa Državne revizorske institucije na Fiskalni savjet. Zadatak Fiskalnog savjeta je da pruži savjetodavna mišljenja na tekstove predloga zakona ili drugih propisa koji predlažu poslanici, prati i analizira uticaj penzijskog i zdravstvenog sistema, procjenjuje osnovne fiskalne rizike i sl. koji mogu da imaju negativan uticaj na održivost fiskalne politike.
Utvrđen je Predlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o akcizama. Predloženim zakonskim rješenjem se, u cilju smanjenja negativnih uticaja koje upotreba proizvoda od šećera imaju na zdravlje stanovništva, predlaže uvođenje akcize na negaziranu vodu sa dodatkom šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aromatizaciju i bezalkoholno pivo. Visina akcize za negaziranu vodu sa dodatkom šećera iznosi 25,00 eura po hektolitru, koliko iznosi i akiciza za gaziranu vodu sa dodatkom šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aromatizaciju. Povećanje prihoda budžeta po ovom osnovu očekuje se za oko dva miliona eura na godišnjem nivou.
Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću. Cilj izmjena je sistemski i prihodno održivo regulisanje priređivanja igara na sreću putem interneta, odnosno drugih telekomunikacionih sredstava, kao i povećanje prihoda po ovom osnovu. Predloženim izmjenom i dopunama, a po ugledu na kvalitetna uporedna rješenja, stvaraju se uslovi za unapređenje regulisanja ove izuzetno sofisticirane oblasti priređivanja igara na sreću. Takođe, predloženim rešenjem se definišu odredbe koje se odnose na sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Ocijenjeno je da će primjena propisa dovesti do generisanja milionskih prihoda za Budžet. Uzimajući u obzir dostupne mjesečne izvještaje o uplatama/isplatama on-line priređivača (posebno analizirajući one sa najvećim prometom) dolazi se do okvirnog iznosa od 15 miliona eura budžetskih prihoda na godišnjem nivou. Navedenim zakonom prvi put se definiše obaveza plaćanja varijabilnog dijela koncesione naknade za priređivanje kladioničkih igara na sreću putem interneta, kao i igara na sreću u virtuelnim kazinima i igara na sreću na virtuelnim automatima putem interneta. Ova koncesiona naknada se obračunava u iznosu od 10 % od osnovice koju čini ukupan iznos uplata, umanjen za vrijednost isplata, a plaća se do petnaestog u mjesecu za prethodni mjesec. Pored pomenutog varijabilnog dijela, za priređivanje kladioničkih igara na sreću putem interneta, plaćaće se i fiksni dio koncesione naknade u iznosu od 10.000 eura mjesečno kako za priređivanje kladioničkih igara na sreću putem interneta, tako i za igre na sreću u virtuelnim kazinima i igre na sreću na virtuelnim automatima putem interneta. Od posebne važnosti su norme koje propisuju: registraciju svih internet igara (sa jasno definisanim pravilima), registraciju igrača i online nadzor. Uspješnom registracijom internet igara proširiće se poreska baza, a uz gore navedene koncesione modele obezbijediti višemilionski prihodi za Budžet već u ovoj godini. Takođe, poštujući zahtjeve iz oblasti pranja novca, predlogom Zakona se uvode norme koje se odnose na stvarnog vlasnika priređivača, obezbjeđivanje podataka Finansijsko-obavještajnoj jedinici, kao i obaveza priređivača da postupa u skladu sa propisima kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, a u dijelu čuvanja tajnosti podataka o igračima.
Utvrđen je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju lokalne samouprave. Cilj izmjena i dopuna važećeg Zakona o finansiranju lokalne samouprave je usaglašavanje zakona sa Zakonom o teritorijalnoj organizaciji i Zakonom o porezu na promet nepokretnosti, koji stupa na snagu 1. januara 2024. godine, kao i da se uvaže razlike u stepenu razvijenosti jedinica lokalne samouprave i njihovog fiskalnog kapaciteta. Takođe, ovim se unapređuje zakonodavni okvir u cilju smanjenja razvojnog jaza između najmanje i najviše razvijenih jedinica lokalne samouprave u Crnoj Gori.
Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kojim se, pored ostalog, određuje novi nominalni iznos najniže penzije, koji će od 1. januara 2024. godine iznositi 450,00 eura. Predlogom zakona se reguliše pravna situacija koja je nastala nakon prestanka važenja odredbe člana 17 stav 1 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koja je ukinuta Odlukom Ustavnog suda. Predloženom novom odredbom propisuju se uslovi ostvarivanja prava na starosnu penziju osiguranicima kada navrše 65 godina starosti i najmanje 15 godina staža osiguranja. Takođe, predlaže se i promjena načina usklađivanja penzija na osnovu statističkih podataka, sa kretanjem potrošačkih cijena i prosječnih zarada zaposlenih na teritoriji Cme Gore u prethodna četiri mjeseca u odnosu na četiri mjeseca koja im prethode.
Utvrđen je Predlog zakona o izmjeni Zakona o nacionalnom javnom emiteru Radio i televizija Crne Gore. Polazeći od javnog interesa da se osigura nezavisnost nacionalnog javnog emitera Radio i Televizija Crne Gore, što podrazumijeva finansijsku predvidljivost i stabilnost Javnog servisa, izmjenom se određuje minimalni iznos za finansiranje nacionalnog javnog emitera Radio i Televizija Crne Gore, koji ne može biti manji od iznosa opredijeljenog za prethodnu fiskalnu godinu, s tim da on može biti uvećan u zavisnosti od makroekonomskih parametara i limita potrošnje. Na ovaj način se obezbjeđuje kontinuitet podrške države u obimu koji osigurava kvalitet pružanja javnih usluga. Na ovaj način se potvrđuje opredjeljenje da je Crnoj Gori potreban nezavisan i profesionalan javni servis koji je oslobođen političkog uticaja, kao i opredjeljenje da se poštuje preporuka iz izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori da Javnom servisu bude obezbijeđeno predvidljivo i stabilno finansiranje.
Vlada je utvrdila i tri predloga zakona o potvrđivanju sporazumā o mobilnosti koji su potpisani na Samitu o Zapadnom Balkanu u okviru Berlinskog procesa, i to:
⦁ Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o priznavanju profesionalnih kvalifikacija za doktore medicine, doktore stomatologije i arhitekte u kontekstu Centalnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini koji ima za cilj uspostavljanje zajedničkih pravila za pojednostavljeno automatsko priznavanje profesionalnih kvalifikacija podnosiocima zahtjeva koji su te kvalifikacije stekli u jednoj od šest zemalja Zapadnog Balkana, kako bi se licima sa tim kvalifikacijama omogućio pristup i bavljenje regulisanom profesijom u drugoj zemlji Zapadnog Balkana i obrnuto, u cilju podsticanja mobilnosti profesionalaca, boljeg usklađivanja vještina sa potrebama tržišta rada i povećane produktivnosti.
⦁ Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o priznavanju kvalifikacija u oblasti visokog obrazovanja na Zapadnom Balkanu čijom primjenom će postupak priznavanja biti efikasniji, korisnici će manje čekati na ostvarivanje svojih prava, a državni aparat će se u velikoj mjeri osloboditi suvišnih procedura. Sporazum se odnosi samo na kvalifikacije visokog obrazovanja stečene u javnim akreditovanim visokoškolskim ustanovama zemalja potpisnica.
⦁ Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o slobodi kretanja na Zapadnom Balkanu sa ličnom kartom koji obezbjeđuje unapijeđenje dalje saradnje u nastojanju da se uzajamno olakšaju uslovi putovanja i unaprijede dobri odnosi, prvenstveno pojednostavljivanjem administrativnih procedura za ulazak, tranzit, izlazak i kratki boravak fizičkih lica na Zapadnom Balkanu, a na principima prava EU, evropskim vrijednostima i u skladu sa pozitivnom praksom EU.
Usvojena je Informacija o postupanju Vlade Crne Gore po Presudi Upravnog suda Crne Gore. Postupajući po Presudi, a imajući u vidu da je Sud u konkretnom slučaju odlučio meritorno u sporu pune jurisdikcije i poništio Rješenje o prestanku mandata direktora Uprave policije Zorana Brđanina, Vlada Crne Gore je konstatovala da Zoran Brđanin, počev od 7. 12 2023. godine, nastavlja mandat direktora. Takođe, Vlada je donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. direktora Uprave policije Nikole Terzića.
Vlada je prihvatila Drugi nacrt reformske agende za Instrument EU za reformu i rast, kojom su obuhvaćeni i ciljevi u oblasti temeljnih prava. Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo evropskih poslova da dostavi Evropskoj komisiji Drugi nacrt reformske agende za Instrument EU za reformu i rast.