Džomić: To što sebe neki nazivaju crkvom ne znači da su crkva!

0

Postojali su slučajevi izmirenja kada su u pitanju raskoli u kanonskoj crkvi i kada u odvojenom dijelu postoji nekadašnja kanonska jerarhija. U Crnoj Gori to nije slučaj i zato ta ideja nije ostvariva na način koji je saopšten”, kategoričan je protojerej-stavrofor Velibor Džomić u intervjuu „Pobjedi“ , koordinator Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve.

Ističe da razgovarati o tome “ne bi bio problem da su stvarno u pitanju dvije crkve, ali da “to što neka vjerska organizacija, koja stiče pravni subjektivitet kod države, sebe naziva crkvom ne znači daje pravoslavna crkva.

“Postojali su slučajevi izmirenja kada su u pitanju raskoli u kanonskoj crkvi i kada u odvojenom dijelu postoji nekadašnja kanonska jerarhija. U Crnoj Gori to nije slučaj i zato ta ideja nije ostvariva na način koji je saopšten”, kazao je DŽomić.

Na pitanje kako gleda na ponudu predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića za svojevrsnu platformu za rješavanje crkvenog pitanja, što bi bilo formiranje pravoslavne crkve Crne Gore, DŽomić kaže da se ne slaže sa konstatacijom da je u pitanju platforma.

“Platforma po svemu različita od jedne javno saopštene ideje ili stava. Sasvim logično, nije u pitanju ni svojevrsna platforma. Po mom mišljenju i doživljaju, predsjednik Đukanović je iznio lični i partijski stav, a to je daleko od platforme. Taj stav ni u programu DPS-a, ako se dobro sjećam, nije obrazlagan, niti je saopšteno kako se to ima izvesti. Dakle, taj stav nije nov i više puta je do sada plasiran u javnost”, dodaje on,

Odgovorno tvrdi da nikada nije razgovarano na tu temu u crkvi, niti je takav dijalog otvaran od predstavnika državne vlasti.

“Svako ima pravo na svoj stav o nekom pitanju, pa i predsjednik Đukanović. Sigurno je da njegova javna funkcija takvom stavu daje dodatnu težinu i zato izaziva pažnju šire javnosti. Prije svega, moram da istaknem da činjenice, svima poznate, jasno govore da kanonskoj pravoslavnoj crkvi u Crnoj Gori pripada apsolutna većina pravoslavnih vjernika i to je neupitno. Broj građana koji pripadaju organizaciji koja sebe, bez ikakvog kanonskog pokrića i uporišta, naziva CPC je neuporediv u tom pogledu. Treba imati u vidu da Crna Gora nije jedina država u kojoj postoje kanonska pravoslavna crkva i druge organizacije koje same sebe smatraju za crkvu. Ideja ujedinjavanja ili objedinjavanja, kako je nazvana, i to sa najvažnije političke i državne adrese, nigdje u pravoslavnom svijetu nije realizovana.

Postojali su slučajevi izmirenja kada su u pitanju raskoli u kanonskoj crkvi i kada u odvojenom dijelu postoji nekadašnja kanonska jerarhija. U Crnoj Gori to nije slučaj i zato ta ideja nije ostvariva na način koji je saopšten”, tvrdi DŽomić.

Prema njegovim riječima, crkva nije biro za priznavanje nacija nigdje, pa ni u Crnoj Gori.

“Danas se nacija vezuje za pravo pojedinca da se u nacionalnom smislu izjasni po svojoj slobodnoj volji i da taj iskaz mijenja bez obzira da li se to nama sviđa ili ne. Mi poštujemo svačiju slobodu, pa i slobodu i pravo čovjeka da vjeruje ili ne vjeruje u Boga. Prije bi se reklo drugo: da jedan dio državne organizacije uporno ne želi da prizna realnost da u Crnoj Gori postoji Mitropolija crnogorsko-primorska i ostale eparhije SPC.

A da apsurd bude veći, 95 odsto sveštenih lica i 99 odsto vjernika naše crkve su crnogorski državljani. Među njima ima i onih koji se izjašnjavaju kao Srbi i kao Crnogorci. Nikome od njih, a riječ je o sveštenicima i vjernicima, nije tijesno u crkvi. Vidim da to ovih dana smeta mom prijatelju advokatu Nikoli Martinoviću koga, barem da ja znam, a mislim da znam, niko nikada u crkvi nije pitao zašto dolazi na službe kao Crnogorac. Pravo pitanje je, dakle, da li država priznaje svoje građane i samu sebe”, dodaje DŽomić.

Na pitanje pod kojim okolnostima bi bilo moguće ujedinjenje dvije crkve, DŽomić kaže da je čuo ranije od jednog zagovornika te ideje da to pitanje treba urediti na isti način na koji je riješeno pitanje CANU i DANU.

“To je diletantski stav koji nema nijednu dodirnu tačku sa kanonskim pravom i predanjem crkve. Razgovarati o ovome ne bi bio problem da su stvarno u pitanju dvije crkve, kako Vi to nazivate. To što neka vjerska organizacija, koja stiče pravni subjektivitet kod države, sebe naziva crkvom ne znači da je pravoslavna crkva. Ko danas može, u ime nekog “objedinjavanja”, da prizna episkopski čin g. Dedeiću koji nikada nije bio episkop nego sveštenik kao i ja, a uz to je u crkveno-sudskom postupku lišen svešteničkog čina i isključen je iz crkve odlukom patrijarha g. Vartolomeja? Ostali u toj organizaciji nemaju kanonsko rukupoloženje za sveštenike.

Dakle, takvo političko ujedinjavanje nije moguće u Crnoj Gori ne zbog toga što se to ne sviđa nekom patrijarhu, mitropolitu ili svešteniku nego najprije zato što nema kanonskog osnova za to”, pojasnio je on.

Podsjetio je da će crkva Vladi, kao i 2015. godine, dostaviti argumentovane primjedbe zbog kojih traže da se akt kao nepopravljiv povuče iz procedure i u atmosferi dijaloga započne rad u skladu sa preporukama i uputstvima iz obimnog i veoma kompleksnog mišljenja Venecijanske komisije.

“Venecijanska komisija je u svom mišljenju bila eksplicitna u stavu da se mora pokrenuti inkluzivni dijalog sa crkvama i vjerskim zajednicama u radu na budućem zakonu. Prošlo je već dva i po mjeseca, a dijalog nije ni iniciran. Ne bi me čudilo da i sjutra budemo optuženi da smo protiv dijaloga. Pogledajte samo rasprave ovih dana oko učešća predstavnika političkih stranaka u radnoj grupi za izborno zakonodavstvo. Nama uopšte nije bilo ni ponuđeno, a ni omogućeno učešće u radnoj grupi za izradu Prijedloga zakona”, zaključuje DŽomić.

Ostavite Komentar

Your email address will not be published.