Težak diplomatski udarac za Berlin: Njemačka ostala bez mjesta u Savjetu bezbjednosti UN
Neuspjeh Njemačke da izbori nestalno mjesto u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija za mandat 2027–2028. prerasta u jedan od najtežih diplomatskih udaraca za Berlin posljednjih godina.
Njemačka je u glasanju Generalne skupštine UN dobila 104 glasa, dok su dva mjesta u grupi zapadnoevropskih i drugih država osvojile Portugalija sa 134 i Austrija sa 131 glasom.
Njemačka je u izbornu trku ušla sa velikim očekivanjima. Računala je na status jedne od vodećih ekonomija svijeta, na veliku finansijsku ulogu u sistemu UN i na činjenicu da je godinama pokušavala da se predstavi kao jedan od glavnih branilaca multilateralizma.
Rezultat je zato u Berlinu doživljen kao ozbiljno upozorenje da dio svijeta više ne prihvata njemačku diplomatiju onako kako je Njemačka očekivala.
Ministar vanjskih poslova Johan Vadeful nazvao je ishod „velikim razočaranjem“ i naveo da je Rusija radila protiv njemačke kandidature zbog čvrste podrške Berlina Ukrajini. On je priznao i da su stavovi Njemačke o Izraelu i Bliskom istoku mogli da utiču na glasanje dijela država članica UN.
Unutar Njemačke poraz je odmah dobio političku težinu. Kancelar Fridrih Merc i šef diplomatije Vadeful suočavaju se sa kritikama da je Berlin potcijenio nezadovoljstvo koje se prema njemačkoj politici nagomilalo u djelovima Azije, Afrike, Latinske Amerike i arapsko-islamskog svijeta.
Opozicija je već iskoristila glasanje u Njujorku kao dokaz da Njemačka više ne može da računa na automatsku podršku, čak ni kada nastupa kao veliki donator i saveznik zapadnog bloka.
Alternativa za Njemačku i Savez Sare Vagenkneht posebno će koristiti ovaj poraz za napad na vladu zbog politike prema Ukrajini, Rusiji i Izraelu.
Njihova teza je da Berlin plaća cijenu spoljne politike koja se, kako tvrde, više vodi prema interesima Vašingtona nego prema interesima same Njemačke.
Vladajuće stranke će, sa druge strane, pokušati da odbrane dosadašnji kurs, ali će pritisak na Ministarstvo vanjskih poslova biti sve jači.
Berlin sada mora da utvrdi zašto tradicionalne poluge uticaja nijesu donijele rezultat. Razvojna pomoć, finansijski doprinosi UN i ekonomska težina više nijesu bili dovoljni za većinu u Generalnoj skupštini.
To znači da će njemačka diplomatija morati da otvori direktnije razgovore sa državama globalnog juga i da provjeri gdje je izgubila podršku.
Posebnu ulogu u narednom periodu mogla bi da dobije bilateralna diplomatija. Njemačka će vjerovatno pokušati da pojača kontakte sa zemljama Afrike, Latinske Amerike i Južne Azije, ne samo kroz deklaracije o saradnji, već i kroz konkretne pakete investicija, obrazovanja, energetske tranzicije i tehnološkog partnerstva.
Berlin će morati da ponudi više od političkih poruka ako želi da vrati izgubljeno povjerenje.
Palestinsko pitanje biće jedan od najosjetljivijih testova. Njemačka zbog istorijske odgovornosti prema Izraelu godinama vodi vrlo opreznu politiku na Bliskom istoku, ali je rat u Gazi značajno promijenio raspoloženje u UN.
Ako Berlin želi da popravi odnos sa arapskim i muslimanskim zemljama, moraće vidljivije da podrži humanitarnu pomoć Palestincima i rješenje o dvije države, bez potpunog udaljavanja od Izraela.
Ta ravnoteža biće teška i politički skupa.
Posljedice će osjetiti i Evropska unija. Formalno, EU može da tvrdi da je Evropa dobila dva mjesta jer su izabrane Austrija i Portugalija. Politički, međutim, činjenica da Njemačka nije prošla predstavlja udar na najveću ekonomiju Unije i na državu koja je posljednjih godina pokušavala da preuzme vodeću ulogu u spoljnoj i bezbjednosnoj politici Evrope.
Austrija će, nakon pobjede u UN, dobiti veći diplomatski prostor. Beč će moći da se predstavi kao umjereniji evropski glas, sa većom spremnošću za dijalog i sa manjim teretom velikih geopolitičkih ambicija.
To može da ojača one krugove u Evropi koji smatraju da Unija mora da razgovara i sa protivnicima, a ne samo da se oslanja na sankcije i blokovsku disciplinu.
Poraz Njemačke može da podstakne i novu raspravu o reformi Savjeta bezbjednosti. Berlin već godinama, zajedno sa Japanom, Indijom i Brazilom, traži stalno mjesto u tom tijelu.
Poslije neuspjeha u trci za nestalno mjesto, njemački zahtjevi mogu postati oštriji, ali će njihova uvjerljivost biti slabija.
Teško je tražiti stalnu stolicu u Savjetu bezbjednosti nakon glasanja u kojem nije obezbijeđena ni nestalna.
U bezbjednosnoj politici moguć je pomak ka još većem oslanjanju na NATO i vojne projekte unutar Evrope. Ako Berlin zaključi da mu u UN opada uticaj, pokušaće da svoju težinu pokaže kroz naoružavanje, prisustvo na istočnom krilu NATO-a i projekte protivvazdušne odbrane.
To bi dodatno učvrstilo njemačku ulogu u evropskoj bezbjednosti, ali bi istovremeno povećalo nepovjerenje Moskve i smanjilo prostor za deeskalaciju.
Njemački poraz u Njujorku zato nije samo izgubljena izborna trka. On pokazuje da se odnos snaga u UN mijenja i da veliki dio svijeta više ne glasa po inerciji za vodeće zapadne države.
Za Berlin je to diplomatski poraz, ali i jasna poruka: novac, status i savezništvo sa Vašingtonom više nijesu dovoljni za globalnu podršku.
(Politika)
