Srpske vlasti ne namjeravaju da uvedu vize za državljane Rusije, kao ni druge sankcije protiv Moskve, izjavio je u intervjuu za „RTVI“ ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko.

„Srbija ne namjerava da uvodi sankcije ili bilo kakve restriktivne mjere, uključujući i vizne, u humanitarnoj sferi protiv Rusije. Više puta je na najvišem nivou potvrđeno da takvih namjera nema. Zato ne očekujemo nikakvo pooštravanje u bilo kom pogledu“, naglasio je on.

Ova izjava ambasadora stiže uoči rasprave Evropskog parlamenta koja je zakazana za sljedeću sedmicu, a na čijem dnevnom redu je rezolucija o Srbiji koja je sačinjena na osnovu izvještaja Tonina Picule.

U tekstu se decidno navodi da se primjećuje napredak Srbije u usklađivanju sa viznom politikom EU, ali se Beograd „poziva na potpuno usklađivanje, posebno u pogledu onih zemalja koje nisu članice EU koje predstavljaju bezbjednosnu prijetnju za EU, uključujući prijetnju od sajber napada“.

Prema riječima ruskog ambasadora u Srbiji, Moskva polazi od toga da će „pristup i politika Srbije prema Rusiji ostati nepromijenjeni“.

„Nastavićemo da razvijamo saradnju u svim oblastima, uključujući i humanitarnu“, dodao je Bocan-Harčenko.

Krajem marta, Ministarstvo spoljnih poslova Srbije najavilo je da će do kraja 2026. godine uskladiti svoju viznu politiku sa EU kako bi postala punopravna članica te organizacije.

Tako je Beograd već uveo vizni režim za državljane Katara, Mongolije, Omana i Kuvajta.

Među drugim zemljama za čije bi građane Srbija potencijalno mogla da uvede vize nalaze se Rusija, Bjelorusija, Turska, Kina i Azerbejdžan.

On tvrdi da Moskva polazi od toga da predsjednik Aleksandar Vučić neće promijeniti svoju odluku da doputuje u Moskvu 9. maja.

„Pritisak je zaista nevjerovatan. To je, naravno, već politički bezobrazluk, pritisak i nepoštovanje suvereniteta i principa samostalnosti država“, ocijenio je ambasador Rusije.

On je dodao da su u Srbiji „navikli na pritisak“ i da ga „trpe u veoma intenzivnom obliku“.

„Pritisak najvišeg nivoa traje već tri godine, od početka Specijalne vojne operacije, u kontekstu sankcija. Oni su već razvili snažan imunitet i sposobnost da se odupru tom pritisku“, napomenuo je on.

Bocan-Harčenko je naglasio da Moskva polazi od toga da je Aleksandar Vučić donio odluku da dođe u Moskvu na obilježavanje Dana pobjede i da „tu odluku, iz političkih razloga i u skladu sa svojim ličnim uvjerenjem, neće mijenjati“.

„Želim da istaknem i njegov lični odnos prema tom događaju, jer je u pitanju jubilej — 80 godina od Velike pobjede. On je čovjek koji poštuje ovaj praznik. Za njega je to sveta stvar i stvar časti“, poručio je ruski ambasador.

Govoreći o prijedlogu koji su iznijeli srpski lider Aleksandar Vučić, a i bivši potpredsjednik Vlade Aleksandar Vulin da Beograd bude mjesto budućih pregovora između predsjednika Putina i američkog lidera Donalda Trampa, Bocan-Harčenko je istakao da je prerano o tome govoriti.

„Pokušali su da pokažu da su spremni da doprinesu procesu rješavanja (vojnog sukoba u Ukrajini). Štaviše, Beograd, iako uglavnom u vrijeme kada je bio prijestonica Jugoslavije sa svojim posebnim međunarodnim statusom, više puta je biran kao efikasno mjesto za međunarodne i teške bilateralne događaje“, rekao je on.

Dodao je da ovaj prijedlog smatra „prijateljskim, konstruktivnim izrazom unutrašnjeg poriva duše srpskog rukovodstva“.

Skrenuo je pažnju na to da srpske vlasti imaju pozitivan stav prema dijalogu između Rusije i Sjedinjenih Država i da s nestrpljenjem čekaju rezultat.

Bocan-Harčenko je napomenuo da sada „ne postoje nikakve naznake“ da se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić „osjeća nesigurno“ i da bi mogao da podnese ostavku, uprkos protestima u zemlji.

„Generalno, nema nikakvih naznaka da se Vučić trenutno osjeća nesigurno kao predsjednik, već naprotiv. Što se tiče protesta, još je teško i prerano reći da su zaustavljeni ili da se gase. Vjerovatno će neko vrijeme još trajati“, priznao je ambasador Rusije u Beogradu.

Prema njegovom mišljenju, predsjednik Srbije suprotstavlja protestima „konkretan rad“, kao i alternativni „narodni“ pokret „Za Srbiju“, koji se protivi protivvladinim demonstracijama.

„Predsjednik u svojim rukama ima dovoljno snažne mehanizme, koji su na njegovoj strani i koji će mu omogućiti ne samo da sačuva unutrašnju političku stabilnost, već i da nastavi progresivno kretanje, prije svega u ekonomiji, uz oslonac na novu Vladu Srbije“, dodao je Bocan-Harčenko.

Trenutno u Srbiji ne postoji nijedan političar s ambicijama koji bi bio spreman da prihvati priznanje samoproglašenog Kosova, ocijenio je ruski ambasador.

„Nijedan ozbiljan političar ili političar koji razmišlja o svojoj perspektivi i budućnosti nikada neće preduzeti korake ka priznanju Kosova“, uvjeren je Bocan-Harčenko.

Prema njegovim riječima, „u prethodnim fazama postojale su i stranke i pojedinci koji bi bili spremni na takve korake“.

„Ali u ovom slučaju, politički krug koji se trenutno vidi vjerovatno nije spreman ili nije u mogućnosti da to učini zbog unutrašnje situacije, odnosa u društvu i razumijevanja da posle priznanja Kosova nijedan srpski lider ne bi mogao da ostane na vlasti duže od jednog dana“, naglasio je ambasador Rusije.

Istovremeno, Bocan-Harčenko je potvrdio da Beograd ostaje privržen kursu ka članstvu u EU, gdje se od Srba i kosovskih Albanaca očekuje normalizacija odnosa.

„U programu nove vlade usmjerenje ka EU je potvrđeno kao prioritet. Vjerovatno nije moglo biti drugačije — zemlja je kandidat za članstvo u EU, ne odriče se tog statusa i zadržava fokus na ulazak u EU. Ali pri tome je napravljena važna napomena: članstvo i evrointegracioni put uz očuvanje suvereniteta i samostalnog izbora Srbije“, zaključio je ruski ambasador.

Tagovi