Prijave građana na neželjene reakcije nakon uzimanja lijekova u porastu su u Crnoj Gori, pokazuju podaci Instituta za ljekove i medicinska sredstva. Tokom prošle godine zabilježeno je 145 prijava, dok je ove godine taj broj već porastao na 170.
Stručnjaci ističu da svaka prijava može predstavljati važan signal za unapređenje bezbjednosti primjene terapije i bolju zaštitu pacijenata.
Iz Instituta navode da na porast broja prijava utiče više faktora, uključujući aktivniji rad zdravstvenih radnika i sve veće uključivanje pacijenata u sistem prijavljivanja.
„145 prijava smo imali u 2024. godini, a u 2025. smo imali 170. Zdravstveni radnici istražuju, objavljuju radove i često koriste kao motiv ili osnovu za taj rad prikaz jednog ili više slučajeva pacijenata koji su iskusili neželjene dejstva ljekova“, kazala je Maja Stanković iz Instituta za ljekove i medicinska sredstva.
Ona ističe da je sistem praćenja bezbjedne upotrebe lijekova jedan od ključnih mehanizama zaštite zdravlja građana, te da ohrabruje sve veći broj prijava koje dolaze direktno od pacijenata.
„Bitno je naglasiti da su pacijenti tek od 2020. godine dobili mogućnost da direktno prijavljuju neželjene reakcije Institutu za ljekove i medicinska sredstva, dok zdravstveni radnici i farmaceutske kompanije imaju znatno duži period prijavljivanja. Zato i dalje dominiraju prijave farmaceutskih kompanija“, navela je Stanković.
Iako su najčešće prijavljene reakcije očekivane i navedene u uputstvima za lijekove, stručnjaci naglašavaju da je važno prijaviti svaku sumnju, jer i pojedinačni slučajevi mogu ukazati na ozbiljne bezbjednosne probleme.
„Postoje rijetke situacije kada možemo biti potpuno sigurni da određeni lijek izaziva određenu neželjenu reakciju. To su slučajevi kada imamo zdravu osobu koja je uzela lijek i vrlo brzo se pojavi alergijska reakcija. Tada možemo biti sigurni da se radi o neželjenom dejstvu“, pojasnila je Stanković.
Prema podacima Instituta, najveći broj prijavljenih neželjenih dejstava ove godine odnosi se na lijekove koji se koriste u liječenju malignih i autoimunih bolesti. Iako su takve terapije često praćene izraženim nuspojavama, njihovo pravovremeno prepoznavanje i tretman ključni su za uspjeh liječenja.
Stručnjaci poručuju da prijavljivanje neželjenih reakcija nije samo administrativna obaveza, već važan doprinos bezbjednosti svih pacijenata i unapređenju zdravstvenog sistema, prenosi Gradski.
