Privredna komora Crne Gore predstavila je danas Analizu crnogorske ekonomije za period 2006–2026. godine, koja pokazuje da crnogorska ekonomija, nakon dvije decenije obilježene rastom, krizama i oporavcima, ulazi u zreliju fazu razvoja.
Analiza ukazuje da dinamika ekonomskog rasta postepeno usporava, uz jasne signale da dosadašnji model razvoja, zasnovan prvenstveno na potrošnji, turizmu i uvozu, dostiže svoje granice.
Dokument prepoznaje pet ključnih razvojnih faza crnogorske ekonomije u posljednje dvije decenije:
period ekspanzije i investicionog optimizma (2006–2008),
period krize i makroekonomskog prilagođavanja (2009–2012),
period fiskalne stabilizacije i investicione ekspanzije (2013–2019),
pandemijski šok (2020–2021),
period inflatornih pritisaka, geopolitičkih kriza i poremećaja u globalnim lancima snabdijevanja, uz fiskalnu transformaciju (2022–2025).
Kroz sve navedene faze nominalni bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore porastao je za 275 odsto – sa 2,17 milijardi eura na 8,17 milijardi eura. Realni rast ekonomske aktivnosti iznosio je 65 odsto, dok je BDP po stanovniku u 2025. godini dostigao 13.100 eura.
„Za dvije decenije crnogorska privreda prošla je kroz investicioni zamah, krizu, konsolidaciju, pandemiju i period ubrzane obnove. Danas treba da se zapitamo na čemu će počivati rast u narednih deset godina“, istakao je Nikola Vujović, potpredsjednik Privredne komore Crne Gore.
Rast standarda, ali i upozorenje na pad produktivnosti
Prema podacima iz Analize, najveći doprinos ekonomskom rastu dala je lična potrošnja domaćinstava, koja je povećana sa 2,03 milijarde eura na 6,64 milijarde eura.
Istovremeno, izvoz robe je realno opao, a njegovo učešće u BDP-u smanjeno je sa 21,3 odsto na svega 7,2 odsto. Neto izvoz ostaje trajno negativan doprinos ekonomskom rastu.
Ipak, standard građana značajno je unaprijeđen. BDP po stanovniku, mjeren paritetom kupovne moći, povećan je sa 36 odsto na 54 odsto prosjeka Evropske unije.
Zaposlenost je porasla za 79 odsto, na 270,3 hiljade zaposlenih, dok je nezaposlenost gotovo prepolovljena i sada iznosi 9,4 odsto. Prosječna zarada povećana je sa 282 na 1.012 eura, čime je Crna Gora krajem 2025. godine imala najveće prosječne zarade u regionu Zapadnog Balkana.
Međutim, Analiza ukazuje i na ozbiljne izazove. Ukupan broj stanovnika ostao je gotovo nepromijenjen, ali je starosna struktura pogoršana. Udio radno sposobnog stanovništva opada, dok nedostatak kvalifikovane radne snage postaje sve veće ograničenje za budući razvoj.
Potpredsjednik Privredne komore Nikola Vujović kazao je da su dvije decenije rasta donijele veće zarade, više zaposlenih i bolji životni standard, ali da podaci pokazuju i drugu stranu.
„Taj rast je najvećim dijelom bio posljedica zapošljavanja većeg broja ljudi, a ne rasta vrijednosti koju stvara svaki zaposleni. Produktivnost rada danas je niža nego 2006. godine. Dalji rast životnog standarda mora se zasnivati na produktivnosti, kroz ulaganja u tehnologiju, digitalizaciju i stručno obrazovanje“, poručio je Vujović.
Javni dug smanjen, ali spoljni disbalans ostaje problem
Fiskalna politika prošla je kroz pun ciklus. Javni dug je sa 41,5 odsto BDP-a u 2006. godini porastao na istorijski maksimum od 106,4 odsto tokom pandemijske 2020. godine.
Do 2025. godine dug je smanjen na 63,5 odsto BDP-a, odnosno 5,19 milijardi eura, zahvaljujući snažnom nominalnom rastu BDP-a nakon 2021. godine.
Bankarski sektor je dodatno ojačan i stabilizovan, dok je integracija u SEPA prostor 2025. godine omogućila brža i jeftinija plaćanja sa Evropskom unijom.
Ipak, spoljnotrgovinski disbalans ostaje jedna od najvećih strukturnih slabosti crnogorske ekonomije.
Robni deficit je u 2025. godini dostigao 3,74 milijarde eura, dok je pokrivenost uvoza izvozom pala sa rekordnih 30 odsto na svega 13 odsto.
Suficit u razmjeni usluga, prije svega zahvaljujući turizmu, ublažava ovaj jaz, ali je deficit tekućeg računa u 2025. godini iznosio 1,68 milijardi eura.
Posebno zabrinjava podatak da je pokrivenost tog deficita direktnim stranim investicijama pala na 31,6 odsto, što je najniži nivo u posljednjih 15 godina.
„Podaci pokazuju da Crna Gora sve teže finansira svoj spoljni deficit sopstvenom proizvodnjom i izvozom, dok je pokrivenost tog deficita stranim investicijama najniža u posljednjih 15 godina. To je dvostruko upozorenje: slabi spoljna ravnoteža, a istovremeno se ne jača ni domaći proizvodni kapacitet potreban da se ta neravnoteža smanji“, kazao je Miljan Šestović, direktor Sektora za istraživanja i analize Privredne komore Crne Gore.
Strane investicije sve više usmjerene ka nekretninama
Od obnove nezavisnosti Crna Gora je privukla 16 milijardi eura stranih direktnih investicija iz više od 120 zemalja.
Struktura tih ulaganja mijenjala se kroz godine. Dok su 2015. godine dominirale investicije u kompanije i banke sa 46 odsto, do 2025. fokus se ponovo vratio ka nekretninama, koje čine 49 odsto ukupnih stranih direktnih investicija.
Istovremeno se mijenja i struktura same privrede.
Udio uslužnih djelatnosti povećan je sa 57,6 odsto BDP-a u 2006. godini na 63,8 odsto u 2024. godini.
Proizvodni sektori zajedno su smanjeni sa 24,2 odsto na 15,7 odsto BDP-a, dok je industrija gotovo prepolovljena – sa 14,9 na 8,3 odsto.
Poljoprivreda je takođe smanjila svoj udio, dok je građevinarstvo zadržalo stabilnu poziciju zahvaljujući investicionim ciklusima.
Uvozna zavisnost posebno se ogleda kroz konkretne podatke. Izgradnja autoputa zahtijevala je uvoz cementa vrijedan između 150 i 180 miliona eura, dok je za uvoz hrane u posljednje dvije decenije potrošeno 11 milijardi eura.
„Struktura stranih investicija pokazuje nam gdje ekonomija zaista ide. Kada novac ide u proizvodnju i izvoz, to je znak zdravog rasta. Kada se najveći dio ponovo vraća ka nekretninama, to je signal da biramo lakši put umjesto održivijeg“, kazao je Šestović.
Turizam ostaje ključan, ali i osjetljiv sektor
Turizam ostaje glavni pokretač uslužnog izvoza. Prihodi od turizma povećani su sa 271 milion eura u 2006. godini na 1,48 milijardi eura u 2025. godini, što predstavlja rast od 447 odsto.
Učešće turizma u BDP-u povećano je sa tri na 7,7 odsto.
Istovremeno, rast bilježe i druge uslužne djelatnosti. Broj ICT kompanija povećan je sa 828 na gotovo 4.000, trgovina ostaje najveći pojedinačni poslodavac sa petinom ukupne zaposlenosti, dok je učešće finansijskih usluga u BDP-u gotovo udvostručeno.
Međutim, zavisnost od turizma predstavlja i ranjivu tačku. Prosječna popunjenost hotelskih kapaciteta od 41 odsto, kao i pad turističkog prometa veći od 80 odsto tokom pandemijske 2020. godine, pokazali su koliko je ovaj sektor osjetljiv na spoljne šokove.
Sedam lekcija za naredni razvojni period
Na osnovu Analize, Privredna komora Crne Gore izdvojila je sedam ključnih lekcija:
rast potrošnje i zarada ne može dugoročno zamijeniti rast produktivnosti;
diverzifikacija privrede je preduslov otpornosti;
otvorenost ekonomije je prednost samo uz razvijene domaće kapacitete;
fiskalni prostor se stvara u dobrim, a ne u lošim godinama;
institucije su temelj razvoja;
infrastrukturni razvoj je neophodan, ali nije dovoljan;
demografija i ljudski kapital određuju granice budućeg rasta.
„Ovih sedam lekcija nijesu apstraktan zaključak, već sažetak dvije decenije iskustva crnogorske privrede. Brz rast nije isto što i zdrav rast“, istakla je predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić.
Ona je poručila da narednu deceniju treba iskoristiti za jačanje onoga što dobro funkcioniše – otvorenost, evropski put i preduzetničku energiju, ali i za odlučne promjene u oblastima koje ekonomiju čine ranjivom: zavisnosti od uvoza, nedovoljne diverzifikacije i zaostajanja produktivnosti.
Prioriteti razvoja do 2035. godine
Iz navedenih lekcija proizilaze razvojni prioriteti do 2035. godine, podijeljeni u tri vremenska horizonta.
Kratkoročno, do 2028. godine, prioriteti su fiskalna disciplina, stroža evaluacija kapitalnih projekata i stabilniji regulatorni sistem.
Srednjoročno, do 2031. godine, fokus će biti na jačanju ICT sektora, logistike, energetike i lake industrije, povezivanju poljoprivrede i turističke potrošnje, kao i reformi obrazovanja prema praktičnim i digitalnim znanjima.
Dugoročno, do 2035. godine, cilj je razvoj obnovljivih izvora energije, tržišta kapitala i puna integracija u jedinstveno tržište Evropske unije, uz industrijsku politiku usmjerenu ka sektorima veće dodate vrijednosti.
„Ovaj plan namjerno ide korak po korak. Prvo fiskalna disciplina i red u kući, zatim jačanje sektora koji već pokazuju potencijal rasta, a tek onda krupne promjene poput energetske tranzicije i pune integracije u evropsko tržište. Bez discipline nema prostora za ulaganja, a bez ulaganja nema osnove za dugoročnu transformaciju“, kazala je Drakić.
Ona je zaključila da narednih deset godina rast treba mjeriti kvalitetom i održivošću, a ne samo brzinom.
„Cilj do 2035. godine je jasan: produktivnija, diversifikovanija i izvozno konkurentnija ekonomija, sa BDP-om po stanovniku na nivou od 65 do 70 odsto prosjeka Evropske unije. Ova Analiza pokazuje put kojim treba ići – put koji počiva na sopstvenoj proizvodnji, izvozu i produktivnosti, a ne na potrošnji i uvozu“, poručila je predsjednica Privredne komore Crne Gore.
Privredna komora Crne Gore, kako je istaknuto, ostaje partner Vladi i poslovnoj zajednici u sprovođenju ovih razvojnih prioriteta.
