Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić stigao je u Republiku Srpsku, u Banjaluku. On danas prisustvuje obilježavanju Dana sjećanja na žrtve zločina genocida NDH u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu u Donjoj Gradini.
Skupu prisustvuje zajedno sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik prvi je položio vijenac, a potom i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sa delegacijom Republike Srbije, te preživjeli logoraši a potom i predstavnici jevrejske zajednice.
Predsjednik Vučić stigao je ranije danas u Banjaluku gdje ga je na banjalučkom aerodromu Mahovljani dočekala srpska članica i predsjedavajuća Predsjedništvom BiH Željka Cvijanović.
Kako je saopšteno iz pres službe predsjednika Srbije, programom je predviđeno polaganje vijenaca na grobnom polju “Topole”, posle čega će biti služen parastos i pomen na platou pored ovog grobnog polja, a zatim se očekuju zvanična obraćanja.
Istorijski čas
U Donjoj Gradini održan je i Istorijski čas koji drži Dragoslav Ilić, istoričar Centra za istraživanje rata i ratnih zločina.
Prije početka ceremonije sjećanja, održan je govor o Jasenovcu, žrtvama ustaškog genocida i memorijalnom kompleksu podsjećajući da su postojale tri vrste grobnica – prva u koju su satjerivali žive ljude, druga u koje su bacali pobijene i pomrle logoraše i treća u koju su ustaše bacale kuvane i spaljene kosti iz obližnje fabrike sapuna.
Tek šezdesetih godina prošlog vijeka, u ondašnjoj Jugoslaviji, izašle su prve komisije na stratište jer nije bilo poznato koliko je tačno logoraša pobijeno, istraženo je tek 20 odsto područja. Ustaše su skrivale tragove spaljivanjem, bacanjem tijela u Savu, kuvanjem ostataka i zalivanjem krečom.
U prenosu je rečeno da su ustaše svoje žrtve kuvale u kazanima i pravile sapune, a kosti ljudske bacale u Savu gdje su decenijama kasnije nađene u mulju. U jame od jednog kvadratnog metra uspravno su stavljali još polužive ljude, njih 12 do 15, pa ih maljem odozgo udarali u glave i zatrpavali. Sačuvani su i kazani da svjedoče o mukama koje su prošli logoraši.
Spomenik u obliku Topole užasa, drveta pored kog je bilo srpsko stratište u selu Donja Gradina, danas se nalazi u Banjaluci ispred Skupštine Republike Srpske.
To je megapolis mrtvih na 116 hektara Muzeja na otvorenom.
Liturgija povodom dana sećanja na žrtve genocida u NDH
U Crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u Kozarskoj Dubici služena je liturgija povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina – genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini. Liturgiji, koju su služili sveštenici banjalučke i dubičke parohije, prisustvuju i kadeti Vojne akademije u Beogradu.
Dan sjećanja na žrtve ustaškog zločina – genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini zajednički obilježavaju vlade Republike Srpske i Srbije. Poslednji preživjeli zatočenici ustaškog koncentracionog logora Jasenovac počeli su proboj 22. aprila 1945. godine da bi se spasili iz te fabrike smrti, najveće na jugoistoku Evrope.
Prema podacima Spomen-područja Donja Gradina, u zloglasnom logoru Jasenovac tokom Drugog svjetskog rata stradalo je 700.000 žrtava ustaškog zločina, među kojima 500.000 Srba, 40.000 Roma, 33.000 Jevreja i 127.000 antifašista.
U Jasenovcu je stradalo 20.000 dece. Vlada Republike Srpske proglasila je 27. april Danom žalosti povodom sjećanja na žrtve ustaškog genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH od 1941. do 1945. godine.
(RTRS/Kurir)

Ovaj dan je podsećanje da se nikada ne ponove takvi zločini.
Sećanje na žrtve je naš moralni imperativ, kako bismo osigurali bolju budućnost za sve narode
Nadamo da se ovakav zločin vise nikada nece dogoditi !
Danas smo svi zajedno, i u tuzi i u sećanju. Važno je da ostanemo ujedinjeni u borbi za istinu, pomirenje i ljudska prava
Sećanje na žrtve genocida nas podseća da svi imamo odgovornost da učimo iz prošlosti i radimo na izgradnji boljeg društva, zasnovanog na poštovanju i ravnopravnosti.
Историју морамо да памтимо да нам се не понови.
Ovaj dan je i prilika da se podsetimo na solidarnost među narodima.
Част је имати државнике који не заборављају истину и страдање нашег народа.
Zajedničko sećanje na žrtve genocida jača naše veze i podstiče na mir i saradnju.
Истина о Јасеновцу мора се гласно говорити. Свака част за организовање оваквог скупа!
Жртве Јасеновца заслужују да их никад не заборавимо. Ваше присуство има велику тежину.
Srbija i Srpska će uvek ujedinjene štiti interese Srpskog naroda sećajući se na žrtve ustaškog genocida u logoru Jasenovac i Gradina.