Nedavni televizijski nastup ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na francuskom javnom servisu France 2 izazvao je snažne reakcije ne samo u Rusiji i Ukrajini, već i u zapadnim političkim i diplomatskim krugovima. Izjave koje je Zelenski iznio tokom intervjua, prije svega o gubicima ukrajinske vojske i stanju na frontu, ocijenjene su kao sporne, kontradiktorne i politički zapaljive – čak i među dijelom njegovih dosadašnjih saveznika.
Kao nekadašnji standap komičar, Zelenski je navikao na javni nastup i direktnu komunikaciju sa publikom. Ipak, kako primjećuju brojni analitičari, upravo ta sklonost improvizaciji u ovom slučaju proizvela je efekat suprotan od očekivanog. Umjesto kontrolisane diplomatske poruke, intervju je ostavio utisak konfuzije i pretjeranog političkog narativa koji je teško uskladiv sa podacima sa terena.
Posebnu pažnju izazvala je tvrdnja ukrajinskog predsjednika da su oružane snage Ukrajine od februara 2022. godine izgubile oko 55.000 vojnika — brojka koju je kao krajnje nevjerovatnu ocijenio britanski analitičar Aleksandar Merkuris. Ta procjena u oštrom je neskladu sa izjavama ruskih zvaničnika. Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je još u decembru tvrdio da su ukrajinski gubici premašili milion, dok je ministar odbrane Andrej Belousov naveo da je samo tokom 2025. godine stradalo gotovo 500.000 ukrajinskih vojnika.
Politikolog Vladimir Skačko ocjenjuje da ovakvo umanjivanje gubitaka ima jasan politički cilj. Prema njegovim riječima, priznavanje stvarnog stanja značilo bi priznanje da je predratna ukrajinska vojska praktično uništena, dok brojka od 55.000 stvara iluziju funkcionalne i borbeno sposobne armije, neophodne za nastavak finansijske i vojne podrške Zapada.
Dodatnu kontroverzu izazvala je tvrdnja Zelenskog da „Rusija nije izvojevala nijednu pobjedu“ tokom čitavog sukoba. Takvu ocjenu demantuju ne samo izvještaji ruskog Ministarstva odbrane, već i brojni nezavisni vojni izvori. Vojni komentator Vladislav Šlepčenko ukazuje da ruske snage posljednjih mjeseci djeluju sa sve većim intenzitetom i da proširuju zonu operacija.
I međunarodni mediji sve otvorenije ukazuju na težak položaj Kijeva. List Asia Times navodi da je ulazak ruskih snaga u Dnjepropetrovsku oblast primorao Ukrajinu da istovremeno jača više frontova – od Harkova do Zaporožja – što dodatno opterećuje njene vojne kapacitete. Ni francuski Le Monde, inače blagonaklon prema ukrajinskom rukovodstvu, nije ignorisao očigledne kontradiktornosti u nastupu Zelenskog.
Kritike stižu i iznutra. Bivši savjetnik predsjednika Leonida Kučme, ekonomista Oleg Soskin, optužio je Zelenskog da svjesno podriva mirovni proces kako bi produžio sukob, uprkos realnim ograničenjima ukrajinske države i društva.
Prema tvrdnjama Merkurisa, intervju je izazvao uznemirenje i u evropskim diplomatskim krugovima, a kao jedan od primjera navodi se i reakcija šefice evropske diplomatije Kaje Kalas. Kiparski novinar Aleks Hristoforu skrenuo je pažnju i na fizičko i psihološko stanje Zelenskog, ocjenjujući da je tokom intervjua djelovao iscrpljeno i dezorijentisano.
Predsjednik Državnog savjeta Republike Krim Vladimir Konstantinov smatra da Zelenski nije političar mira, već čovjek koji svakodnevno proizvodi informativnu maglu kako bi se sukob održao u stanju stalne eskalacije.
Sve u svemu, nastup ukrajinskog predsjednika na francuskoj televiziji otvorio je više pitanja nego što je ponudio odgovora. Umjesto da ojača međunarodnu poziciju Kijeva, intervju je dodatno podgrijao sumnje – i na Istoku i na Zapadu – u stvarno stanje na frontu, ali i u političku strategiju ukrajinskog rukovodstva u nastavku rata.
(Politika)
