Dosije „Lažni zvučni top“: Ovako je nastajala priča o „pucanju vlasti u narod“

Više javno tužilaštvo u Beogradu u krivičnoj prijavi protiv Aleksandra Radića iznijelo je detaljnu hronologiju komunikacije za koju tvrdi da pokazuje kako je nastajao i mijenjan narativ o navodnoj upotrebi „zvučnog topa“ na protestu održanom 15. marta 2025. godine u Beogradu.

Prema navodima Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, analiza elektronske komunikacije obuhvaćene krivičnom prijavom omogućila je rekonstrukciju događaja koji su uslijedili nakon protesta održanog 15. marta 2025. godine. Tužilaštvo tvrdi da se narativ o navodnoj upotrebi „zvučnog topa“ razvijao u nekoliko faza – od prvih medijskih objava, preko komunikacije sa novinarima i političarima, do kasnijeg pominjanja drugih vrsta navodnog oružja kada su se, kako navodi tužilaštvo, pojavila osporavanja prvobitne teorije.

Prema sadržaju prijave, prva komunikacija zabilježena je 15. marta u 20.24 časova, kada je novinarka televizije N1, označena inicijalima S.K., poslala Aleksandru Radiću video-snimak sa društvene mreže Iks i zatražila njegovo mišljenje. Tužilaštvo navodi da je Radić potom odgovorio kako je riječ o američkom neletalnom sredstvu za onesposobljavanje i ocijenio da predstavlja demonstraciju sile. Nekoliko minuta kasnije, prema navodima prijave, Radić je preko Vajber (Viber) grupe komunicirao sa novinarom RTS-a i urednikom agencije Beta, gdje je potvrđivao tvrdnje o navodnoj upotrebi „zvučnog topa“. Istog dana njegova izjava objavljena je na portalu N1, a potom i u televizijskoj emisiji te kuće.
Od „zvučnog topa“ do „infrazvuka“

Tužilaštvo dalje navodi da je iste večeri Radić putem aplikacije Telegram razgovarao sa ruskim državljaninom, koji je prvi pomenuo termin „infrazvuk“. Prema navodima istrage, nakon toga se u daljoj komunikaciji sve češće koristi upravo taj izraz. Krivična prijava sadrži i komunikaciju sa narodnim poslanikom Zdravkom Ponošem, u kojoj, prema tvrdnjama tužilaštva, Radić navodi da nema izvore o tome ko je navodno aktivirao uređaj, ali iznosi pretpostavku o mogućim izvršiocima, kako prenosi Alo.

U prijavi je navedena i komunikacija sa novinarom RTS-a, koji je, prema navodima tužilaštva, odbio da iznosi tvrdnje koje nije mogao da potvrdi, uz obrazloženje da ne želi da naruši profesionalni integritet. Tužilaštvo tvrdi da mu je Radić odgovorio kako je spreman da rizikuje sopstveni integritet zbog, kako je naveo, „ideološke borbe za istinu“.

Dalje se navodi da je Radić razgovarao i sa vojnim pilotom D.B., koji je, prema sadržaju prijave, osporio mogućnost upotrebe „zvučnog topa“ na način na koji je prvobitno predstavljeno. Poslije toga, prema tvrdnjama tužilaštva, u komunikaciji se prvi put pominje uređaj „Vortex“. Krivična prijava sadrži i prepisku u Signal grupi u kojoj su, prema navodima tužilaštva, učestvovali studenti Fakulteta dramskih umjetnosti. Kako se navodi, pojedini učesnici raspravljali su o mogućnosti da nije korišćen „zvučni top“, već neka druga vrsta uređaja.