Zelenski: Stvaranje tampon zone je cilj upada u Kursk

On avg 19, 2024

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je izjavio da je stvaranje tampon-zone cilj smjelog upada ukrajinske vojske u pograničnu oblast Kursk u Rusiji.

To je prvi put da je Zelenski jasno naveo cilj te operacije koja je počela 6. avgusta.

Prethodno je rekao da je cilj operacije da zaštiti zajednice u pograničnom Sumskom regionu od stalnog artiljerijskog gađanja.

„Sada je naš primarni zadatak u odbrambenim operacijama u cjelini da uništimo što je moguće više ruskog ratnog potencijala i sprovedemo maksimalne kontraofanzivne akcije. To uključuje stvaranje tampon-zone na teritoriji agresora, to je naša operacija u Kurskom regionu“, rekao je Zelenski.

Ukrajinske snage su u petak uništile jedan ključni most u oblasti Kursk i juče napale drugi u blizini, prekinuvši ruske linije snabdijevanja dok je pritiskala zapanjujućom snagom, rekli su zvaničnici.

Napadi na mostove, očigledno usmjereni na osujećivanje ruskog kontra-napada u Kursku, mogli bi da znače da Kijev namjerava da stekne uporište u tom regionu.

Prokremljovski vojni blogeri priznali su da će uništenje mosta na rijeci Sejm u blizini grada Gluškova otežati snabdijevanje ruskih snaga koje odbijaju upad Ukrajine, iako bi Moskva i dalje mogla da koristi pontone i manje mostove.

Po ruskom novinskom sajtu Mash, ostao je samo jedan netaknut most u toj oblasti. Ako se to potvrdi, ukrajinski napadi su dodatno iskomplikovali pokušaje Moskve da popuni svoje snage u Kursku i evakuiše civile.

Gluškovo je 12 kilometara sjeverno od ukrajinske granice i približno 16 kilometara sjeverozapadno od glavne borbene zone u Kursku.

Kijev je malo rekao o napadu na Rusiju tenkovima i drugim oklopnim vozilima, jedinstvenom od Drugog svjetskog rata koji je iznenadio Kremlj, a da desetine sela i stotine zatvorenika su pali Ukrajini u ruke.

Ukrajinci su ušli duboko u Kursku oblast iz nekoliko pravaca, suočavajući se sa malim otporom i sejući haos i paniku dok su desetine hiljada civila bježale iz tog područja. Vrhovni komandant Ukrajine, general Oleksandr Sirski, izjavio je prošle nedjelje da su njegove snage napredovale na preko 1.000 kvadratnih kilometara tog regiona, ali nije moguće nezavisno provjeriti šta ukrajinske snage kontrolišu.

Analitičari kažu da iako bi Ukrajina mogla da pokuša da konsoliduje svoje dobitke unutar Rusije, to bi bilo rizično s obzirom na ograničene resurse Kijeva, jer bi bile ranjive njene linije snabdijevanja koje se protežu duboko u Kursk.

Upad je dokazao sposobnost Ukrajine da preuzme inicijativu i podigao njen moral, narušen neuspjelom protivofanzivom prošlog ljeta i mjesecima sitnih, ali stalnih ruskih dobitaka u istočnom regionu Donbasa.

Prelazak na Kursk ličio je na ukrajinsku munjevitu operaciju iz septembra 2022. u kojoj su njene snage povratile kontrolu nad sjeveroistočnim regionom Harkova iskoristivši manjak ruskog ljudstva i nepostojanje ruskih utvrđenja.

U subotu je Zelenski pozvao saveznike Kijeva da ukinu preostala ograničenja za korišćenje zapadnog oružja za napade na ciljeve dublje u Rusiji, uključujući Kursk, rekavši da bi njegove trupe mogle lišiti Moskvu „bilo kakve mogućnosti da napreduje i izazove uništenje“ ako se to odobri Kijevu.

Rusko Ministarstvo spoljnih poslova i prokremljovski blogeri navode da su lanseri HIMARS proizvedeni u SAD korišćeni za uništavanje mostova na Sejmu. Ni te tvrdnje nisu mogle biti nezavisno provjerene.

Lideri Ukrajine su u više navrata tražili odobrenje za napade dugog dometa na ruske vazduhoplovne baze i drugu infrastrukturu koja za napade na ukrajinsku energetiku i druge civilne ciljeve, uključujući i naknadno opremljene „dirigovane bombe“ iz sovjetske ere koje su posljednjih mjeseci opustošile industrijski istok Ukrajine.

Izgleda da je Moskva pojačala napade na Kijev, gađajući ga u nedjelju balističkim projektilima po treći put ovog mjeseca, rekao je načelnik opštinske vojne administracije. Sergej Popko je u Telegramu rekao da su „skoro identični“ avgustovski napadi na glavni grad „najvjerovatnije izvedeni“ projektilima KN-23 koje je isporučila Sjeverna Koreja.

Još jedan pokušaj gađanja Kijeva izveden je juče ujutro, rekao je Popko, ovog puta krstarećim raketama „Iskander“. Ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila je sve rakete ispaljene u oba napada na grad, rekao je on.

Šef agencije UN za nuklearni nadzor rekao je u subotu da se bezbjednosna situacija u nuklearnoj elektrani Zaporožje koju je okupirala Rusija, pogoršava zbog izvještaja o obližnjem napadu dronom.

Rafael Grosi, direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju, pozvao je „sve strane“ na „maksimalnu uzdržanost“ pošto je tim IAEA stacioniran u elektrani prijavio da je eksploziv koji je nosio dron detoniran neposredno izvan nje.

Po Grosijevoj izjavi, napad je bio blizu osnovnih jezerca za snabdijevanje centrale viodom za hlađenje i oko 100 metara od jedinog dalekovoda koji je snabdijevaju strujom. Tim IAEA je prijavio intenzivnu vojnu aktivnost u okolini tokom protekle sedmice, navodi se u saopštenju.

Kijev i Moskva razmijenili su optužbe za napade u blizini elektrane otkako su je ruske snage zauzele početkom invazije 2022. godine, uključujući i optužbe za požar prošlog vikenda. Grosi je izjavio da je požar izazvao „znatnu štetu“, ali da nije donio neposrednu opasnost po nuklearnu bezbjednost.

Ukrajina je više puta tvrdila da Rusija planira da napadne centralu i okrivi ukrajinske snage. Prošlog ljeta Zelenski je upozorio da je Moskva možda postavila eksploziv na krov centrale da bi ucjenjivala Ukrajinu.

Ruska saveznica Bjelorusija okupila je „skoro trećinu“ svoje vojske duž granice sa Ukrajinom, kaže predsjednik Aleksandar Lukašenko.

Lukašenko je rekao ruskoj državnoj televiziji da Minsk time odgovara na raspoređivanje više od 120.000 ukrajinskih vojnika na granici dugačkoj 1.084 kilometra. Profesionalna vojska Belorusije ima više od 60.000 vojnka.

Portparol ukrajinskih graničnih snaga Andrij Demčenko rekao je juče da nisu primijetili nikakve znake bjeloruskog nagomilavanja trupa.

Lukašenko koji je na vlasti tri decenije, oslanjao se na rusku podršku u suzbijanju najvećih protesta u bjeloruskoj postsovjetskoj istoriji poslije njegovog reizbora 2020. godine, koji se smatraju namještenim. Dozvolio je ruskim trupama da iskoriste teritoriju Bjelorusije za invaziju na Ukrajinu i dozvolio Moskvi da rasporedi taktičko nuklearno oružje na njenom tlu.