Zelenski i general razočarani saveznicima: Gubimo zbog rata na Bliskom istoku

Dva teksta objavljena ove sedmice daju neuljepšanu procjenu ukrajinskih izgleda u ratu s Rusijom. Procjena vrhovnog zapovjednika ukrajinske vojske priznaje da je bojno polje zašlo u pat-poziciju i da se čeka dugotrajan i iscrpljujuć rat koji koristi Moskvi. Druga je procjena ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, iscrpljenog stalnim naporima da nagovori i uvjeri saveznike da zadrže vjeru, piše CNN, prenosi Index.

Šef ukrajinske vojske, general Valerij Zalužni, kaže u dugom eseju i intervjuu za The Economist: “Baš kao u Prvom svjetskom ratu, dosrignut je nivo tehnologije koja nas stavlja u pat-poziciju.”

“Vjerovatno neće biti dubokog i priželjkivanog proboja”, kaže Zalužni, nego umjesto toga treba očekivati ravnotežu teških gubitaka i razaranja. Istovremeno, u intervjuu sa Simonom Shusterom iz Timea Zelenski kaže sljedeće: “Niko ne vjeruje u našu pobjedu kao ja. Niko.” Ali dodaje da je potrebna sva moć saveznika, kao i njihova energija.

Shuster, koji je dugo imao pristup predsjednikovom najužem krugu, prikazuje Zelenskog kao umornog i ponekad razdražljivog te zabrinutog jer saveznička predanost opada.

“Iscrpljenost ratom kotrlja se poput vala. Vidi se to u Sjedinjenim Američkim Državama i u Evropi”, rekao je Zelenski, koji je fiksiran na pobjedu i ne želi primirje ni pregovore.

“Za nas bi to značilo ostaviti ovu ranu otvorenom za buduće generacije.”

Pet mjeseci nakon što je Ukrajina pokrenula svoju dugoočekivanu protivofanzivu, strahovi Zelenskog i procjena Zalužnog dolaze u trenutku kada se fokus svijeta pomjera na Bliski istok i rizik da bi se rat Izraela s Hamasom mogao preliti u širi regionalni sukob.

Sam Zelenski priznaje: “Naravno da gubimo zbog događaja na Bliskom istoku. Ljudi umiru, a za njihovo spašavanje je potrebna pomoć svijeta.”

Nema velikih napredaka

Ukrajinske snage su od ljeta zauzele vrlo malo teritorija; Rusija još uvijek drži gotovo jednu petinu zemlje. U nekim područjima, poput Avdijivke i Vuhledara u Donjeckoj regiji te blizu Kupjanska u Harkovskoj regiji, Ukrajinci su u odbrani, dok Rusija u bitku ubacuje municiju i ljude.

Zalužni kaže za The Economist da Kremlj nije svjestan ogromnih gubitaka koje je pretrpjela ruska vojska – prema mnogim procjenama, više od 100.000 ljudi. U posljednjih nekoliko dana, ističe ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov, Rusija je izgubila 4000 ljudi samo oko Avdijivke. Neki izvori sugerišu da su Rusi možda izgubili do 200 tenkova i drugih vozila u toj bitci.

Čini se da je Zalužni gotovo zbunjen činjenicom da su arsenal koji su Ukrajini isporučili njeni zapadni saveznici i mobilizacija još nekoliko brigada napravili tako malu razliku. Mijenjanje zapovjednika i premještanje divizija nije imalo uticaja.

“Četiri mjeseca je trebalo biti dovoljno vremena da stignemo do Krima, da se borimo na Krimu, da se vratimo s Krima i da se vratimo i opet izađemo”, dodaje Zalužni. Umjesto toga, bilo je nemoguće probiti duboku i dobro ukorijenjenu rusku odbranu. Čak i tamo gdje su probijena gusta minska polja, često uz veliku cijenu, Rusi ih obnavljaju postavljanjem mina na daljinu.

Inferiornost Ukrajine u mraku onemogućila je napredovanje na zemlji, a Zalužni upozorava da bi krajem 2023. Rusija mogla rasporediti nove jurišne eskadrile. Vrhovni zapovjednik kaže da se u jednom trenutku okrenuo staroj sovjetskoj analizi Prvog svjetskog rata pod naslovom Probijanje utvrđenih odbrambenih linija. Sličnosti s današnjicom bile su frapantne, napominje ukrajinski general: “Shvatio sam da smo u istoj situaciji jer, kao i tada, nivo našeg tehnološkog razvoja danas je doveo u zastoj i nas i naše neprijatelje.”

Pet uslova za napredak

Korišćenje bespilotnih letjelica i druge izviđačke tehnologije u centru je zastoja. Zalužni govori o pokolju koji se odvija oko Avdijivke dok Rusija ubacuje desetine tenkova na nekoliko stotina metara udaljenosti: “Jednostavna činjenica je da mi vidimo sve što neprijatelj radi, a oni vide sve što mi radimo.”

Istovremeno priznaje da je ruska vojska naučila lekciju i prilagodila se. Poboljšala je logističke lance, fabričke proizvode novi hardver, a njegove mogućnosti elektronskog ratovanja otupjele su prednost Ukrajine u preciznom municiji.

Zalužni iskreno priznaje da će Rusija “još neko vrijeme zadržati prednost u naoružanju, opremi, raketama i municiji”.

Zapovjednik ukrajinske vojske kaže da će biti potreban kvalitativni skok da se prekine nemilosrdan rat iscrpljivanja koji je započeo – baš kad zima počinje gristi. To brutalno priznanje može samo srušiti ukrajinski moral i to ne samo na bojnom polju. Ukrajinski civili će se suočiti s još jednom hladnom, mračnom zimom ako Rusija obnovi svoje ciljanje energetske infrastrukture.

U svom eseju Zalužni navodi pet glavnih uslovaa za napredak – nijedan od njih ne nudi brza rješenja i svi zahtijevaju obnovljenu predanost saveznika. Oni uključuju sticanje vazdušne nadmoći za podršku kopnenim operacijama, probijanje ruskih minskih barijera, povećanje efikasnosti protivbaterijske borbe, izgradnju sposobnosti elektronskog ratovanja…

Kaže da Ukrajina mora izvršiti masovne napade “u jedinstvenoj borbenoj formaciji”, koristeći zavaravanje i borbene bespilotne letjelice kako bi se preopteretili ruski sistemi protivvazdušne odbrane.

“Potrebni su nam i sistemi za elektronsko ratovanje, koji su ključni za pobjedu u ratu dronovima”, napominje ukrajinski general, dodajući da Rusi imaju oko 60 različitih sistema.

“Ovaj rat se ne može dobiti oružjem prošle generacije i zastarjelim metodama. Prije ili kasnije shvatićemo da jednostavno nemamo dovoljno ljudi za borbu. Imamo ograničene mogućnosti za obuku na vlastitoj teritorijj jer neprijatelj može lansirati raketne i vazdušne napade na centre za obuku i poligone”, rekao je Zalužni za The Economist.

“Što će se dogoditi ako vam ne pružimo pomoć?” “Izgubićemo”

Nasuprot tome, čini se da je Kremlj mračno zadovoljan zastojem u uvjerenju da će njegova veća vojna mašina u konačnici slomiti ukrajinski moral.

Odgovarajući na Zalužnijeve komentare, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u četvrtak da “Rusija dosljedno nastavlja sa sprovođenjem posebne vojne operacije jer se svi ciljevi koji su postavljeni moraju ostvariti”. Moskva takođe vjerovatno uživa u promjenjivim osjećajima u SAD-u, kako u Kongresu tako i u javnosti.

Prema novoj anketi Gallupa, 41 odsto Amerikanaca kaže da SAD čini previše da pomogne Ukrajini, što je porast u odnosu na 29 odsto prije samo pet mjeseci. Ta brojka raste na 55 odsto među republikancima. Paraliza na Kapitol Hilu takođe je prekinula dotok vojne pomoći Ukrajini. Napori Bajdenove administracije da poveže godišnju pomoć (24 milijarde dolara) s drugim prioritetima finansiranja, poput pomoći Izraelu, naišli su na snažna protivljenja među republikancima u Kongresu.

Nekoliko republikanskih senatora reklo je da Zalužnijeve izjave dovode u pitanje ukrajinsku strategiju u ratu. Jedan od onih koji su se protivili daljnjoj pomoći Ukrajini, senator J. D. Vance, rekao je u četvrtak sljedeće: “Ovo je uvijek trebalo završiti tako da Rusija kontroliše dio ukrajinske teritorije uz neko dogovoreno rješenje.”

Govoreći o svojoj posljednjoj posjeti Vašingtonu u septembru, Zelenski je za Time rekao da su ga neki članovi Kongresa direktno pitali: “Što će se dogoditi ako vam ne pružimo pomoć?” “Izgubićemo”, odgovorio je Zelenski. Zelenski i drugi ukrajinski zvaničnici dosljedno su upozoravali da je količina i vrsta pomoći koja dolazi od zapadnih saveznika – kao i ono što smatraju štetnim kašnjenjima u njenom dolasku – omogućilo Ukrajini da ostane u borbi, ali ne i da prevlada.

“Saveznici su izdali Zelenskog”

Shuster citira pomoćnika ukrajinskog predsjednika koji je rekao da se Zelenski osjeća “izdatim od svojih zapadnih saveznika”. “Ostavili su ga bez sredstava da dobije rat, dali su mu samo sredstva da ga preživi.” Tek sada se ATACM-ovi (taktički projektili većeg dometa) američke proizvodnje koriste protiv ciljeva daleko iza linija fronta. Borbeni avioni F-16 neće biti raspoređeni do sljedećeg proljeća.

Prema mnogim ukrajinskim zvaničnicima ovaj ograničeni dotok omogućio je Rusiji da stabilizuje situaciju koja je prije godinu dana prijetila raspletom, nakon iznenadnog ukrajinskog napredovanja kroz Harkov i ruskog povlačenja iz velikog dijela Hersona.

Ako Rusi imaju Ahilovu petu, smatra Zalužni, onda je to Krim. Djelimično zato što je to dragulj u kruni predsjednika Vladimira Putina, a djelimično zato što je poluostvro važan kanal za snabdijevanje ruskih trupa, kao i baza njene crnomorske flote.

Tokom prošlih nekoliko mjeseci ukrajinska vojska pojačala je napade projektilima, bespilotnim letjelicama i diverzantske napade na rusku odbrambenu infrastrukturu na Krimu, kao i na Putinov most s Rusijom. Zalužni kaže da je ove sedmice prvi put ATACM korišćen protiv mete na Krimu. Ali ukrajinske kopnene snage ostaju mnogo kilometara od poluostrva.

Zasad je Zalužnijev najveći strah dugotrajna rovovska bitka protiv neprijatelja s tri puta većim brojem ljudi pod oružjem: “Najveći rizik iscrpljujućeg rovovskog rata je što se može vući godinama i iscrpiti ukrajinsku državu.”

Zalužni opisuje Rusiju kao “feudalnu državu u kojoj je najjeftiniji resurs ljudski život”. “A za nas su naši ljudi najskuplje što imamo.”