Zbog troškova rata: Izrael na korak od duboke ekonomske krize

Prema izvještaju, Izrael je do sada potrošio oko 100 milijardi dolara na rat. Zabilježeno je povećanje troškova života u Izraelu za oko jedan posto tokom prošlog mjeseca, što bi moglo desine hiljada Izraelaca dovesti ispod granice siromaštva u trenutku kada je privredni rast stao, posebno visokotehnološkog sektora, koji je počeo da se smanjuje.

Kamatna stopa je među najvišim u poređenju sa zapadnim zemljama, a stopa inflacije je dostigla 3,6 posto, što investitore odvraća od ulaganja u različita tržišta i sektore privrede.

Rast inflacije

Godišnja stopa inflacije u Izraelu porasla je prošlog mjeseca na 3,6 posto sa 3,2 posto u julu, što je njen najviši nivo od oktobra prošle godine, prema podacima Centralnog zavoda za statistiku.

Ovo je znatno iznad očekivanja od 3,2 posto prema anketi Rojtersa i znatno iznad vladinog godišnjeg cilja, koji se kreće između jedan i tri posto.

Indeks potrošačkih cijena porastao je više od očekivanog u avgustu za 0,9 posto u poređenju sa julom mjesecom, podstaknut rastom troškova svježih proizvoda, hrane, stanovanja, transporta, obrazovanja i zabave. Ovaj porast je samo djelimično kompenzovan smanjenjem cijena odjeće, obuće, telekomunikacija i namještaja.

U avgustu su povećane cijene svježeg povrća, koje su skočile za 13,2 posto, cijene prevoza porasle su za 2,8 posto, stanovanja za 0,6 posto, a kulture i zabave za 0,5 posto, prema podacima Zavoda za statistiku.

Podaci pokazuju i da je odjeća pojeftinila za 4,1 posto, a rafinisani naftni derivati ​​za 5,9 posto. Na tržištu nekretnina kirije su prilikom obnavljanja ugovora porasle za 2,6 posto, a za nove ugovore porasle su za 5,3 posto.

Ovaj porast inflacije smanjuje mogućnost daljeg smanjenja kamatnih stopa, a vladini zvaničnici su za porast inflacije okrivili uglavnom inostranu ponudu robe i usluga povezanih s ratom u Pojasu Gaze.

Nakon smanjenja kamatne stope u januaru, Banka Izraela zadržala je kamatnu stopu nepromijenjenom na narednim sastancima u februaru, aprilu, maju, julu i avgustu, pozivajući se na geopolitičke tenzije, sve veće pritiske na cijene i ublažavanje fiskalne politike zbog izraelskog rata u Gazi.

Odluku o kamatnim stopama Centralna banka Izraela trebala bi da donese 9. oktobra, a stručnjaci Centralne banke Izraela rekli su da ne očekuju snižavanje kamatnih stopa do 2025. godine.

Centralna banka je nekoliko puta izrazila zabrinutost zbog uticaja rata u Gazi na inflaciju.

Dodatni budžet

Važno je napomenuti da je rat uzrokovao da Knesset (izraelski parlament) usvoji povećanje dodatnog budžeta ranije odobrenog za fiskalnu 2024. godinu, koji sada iznosi 727,4 milijarde šekela (192 milijarde dolara).

Knesset je odobrio novo povećanje od 3,4 milijarde šekela (924 miliona dolara) kako bi pomogao u finansiranju evakuacije civila i isplati rezervnih vojnika do kraja ove godine.

S obzirom na to da rat traje duže nego što je očekivano, prvobitni budžet će biti nedovoljan da pokrije rastuće troškove. Stoga je postojala potreba za povećanjem potrošnje građana kako bi se suočili s posljedicama rata koji je u toku.

Kao rezultat toga, izraelska vlada je odredila povećanje potrošnje građana kako bi riješila posljedice rata, a cilj dodatnog budžeta jeste da riješi financijske posljedice produžavanja rata.