Zbog lošeg gazdovanja šumama stop za koncesije
Prije nego što je država počela da daje koncesije na šume, drvoprerada je bila veoma razvijena. Kako su koncesionari ušli u šume, domaća proizvodnja počela je polako da se gasi, pa danas u plavskom kraju ima svega desetak drvoprerađivača, a osamdesetih je bilo više od sedam stotina.
Dok čak 60 odsto Crne Gore prekrivaju šume, ali domaći drvoprerađivači kubure sa sirovinom za rad.
„Drvoprerađivači su se otprilike snabdijevali iz privatnih šuma dok se to nije isjeklo do prije tri četiri godine, a onda su tražimo uzrok što nemamo sirovine“, kaže Esad Barjaktarević, iz Saveza drvoprerađivača Crne Gore.
A razlog je jasan, višegodišnje koncesije i nelegalna eksploatacija, zbog čega je država izgubila dobit od 20 milijardi eura.
„Da se ta građa prerađivala u gradovima u Crnoj Gori, ta cijena bi za 15 godina bila 20 milijardi“, tvrdi Barjaktarević.
Iako je po ugovoru bilo planirano da se koncesione naknade usklade sa tržišnom to se nije dogodilo tako su se naše šume pustošile, a domaći proizvođači ostajali bez sirovine.
„Koncesionari koji su trebalo da pokrenu proizvodnju bili su grobari crnogorske privrede. A 1988. godine u Plavu je bilo 740 zaposlenih u drvopreradi, danas osam“, ističe Barjaktarević.
Koncesionari su deceniju i po gazdovali šumama.
„Albanija je na primjer na 15 godina zabranila sječu šuma, a broj firmi se povećao i to u potezu od Skadra do Tirane ima ih nešto oko 14, a isključivo se snabdijevaju iz crnogorskih šuma“, naglašava Barjaktarević.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede su svjesni da je koncesiona politika bila loša. Na godišnjem nivou se eksploatisalo i do milion kubika drveta, zato imaju novi strategiju koja će postepeno zadovoljiti i drvoprerađivače.
„Postepeno će se ukidati koncesije a preći će se na formiranje javnog preduzeća za ekspolataciju šume. Država će eksploatisati i vršiti uzgoj šume, a privatnici će moći da kupuju tu robu kao berzansku robu“, kaže Stevan Gajević iz Ministarstva poljoprivrede.
(RTCG)