Zbog klimatskih promjena: Pandemije su pred vratima
Dok se Zemljina klima nastavlja zagrijavati, istraživači predviđaju da će divlje životinje biti prisiljene da pronađu nova staništa – vjerovatno u gusto naseljenim područjima – što će dramatično povećati rizik od prelaska virusa na ljude koji bi mogao dovesti do sljedeće pandemije.
Vezu između klimatskih promjena i prenosa virusa opisuje međunarodni istraživački tim na čelu s naučnicima Univerziteta Džordžtaun, a objavljena je u Nejčeru, prenosi Sajens Dejli.
Naučnici su u studiji napravili prvu sveobuhvatnu procjenu o tome kako će klimatske promjene restrukturirati globalni virom sisara. Rad je usredsređen na pomjeranje geografskog dometa. Riječ je o migracijama vrsta kako bi premjestile svoja staništa u nova, za život podesnija, područja. Kako se prvi put susreću s drugim sisarima, studija pretpostavlja da će vrste međusobno razmijeniti hiljade virusa.
Kažu da migracije donose veće mogućnosti da se virusi, poput ebole ili koronavirusa, pojave u novim područjima. To će ih učiniti težim za praćenje i njihov prelazak na nove vrste virusi će iskoristiti kao „odskočnu dasku“ prema ljudima.
„Najbliža analogija zapravo su rizici koje vidimo u trgovini divljim životinjama“, kaže glavni autor studije Kolin Karlson, docent na Univerzitetu Džordžtaun. „Zabrinuti smo za pijace, jer okupljanje bolesnih životinja u neprirodnim kombinacijama stvara mogućnosti za postupni proces nastanka epidemije – poput načina na koji je SARS prešao sa šišmiša na cibetke, a zatim s cibetki na ljude. Pijace, međutim, više nijesu jedina mjesta prenošenje virusa; u promjenjivoj klimi, takav će proces u prirodi biti moguć gotovo na svakom mjestu.“
Zabrinjavajuće je što će se životinjska staništa kretati ka istim mjestima kao i ljudska naselja, stvarajući nova žarišta rizika od prelaska virusa. Velik dio tog procesa možda je već u toku u današnjem svijetu toplijem za 1,2 stepena, a napori za smanjenje emisije stakleničkih gasova možda neće zaustaviti razvoj tih događaja.
Dodatno važno otkriće je uticaj koji će porast temperature imati na šišmiše, koji imaju glavnu ulogu u širenju virusa. Njihova sposobnost letjenja omogućava im da putuju na velike udaljenosti i prenesu najviše virusa. Zbog njihove ključne uloge u nastanku virusa, najveći uticaj imaće u jugoistočnoj Aziji, koja je globalno stanište raznih vrsta šišmiša.
„Na svakom koraku“, rekao je Karlson, „naše su nas simulacije iznenadile. Godinama smo provjeravali te rezultate, s različitim podacima i različitim pretpostavkama, ali modeli nas uvijek vode do istih zaključaka. To je zaista zapanjujući primjer koliko dobro možemo, zapravo, predvidjeti budućnost.“
Ako virusi počnu prelaziti između raznih vrsta domaćina velikom brzinom, autori kažu da bi to moglo dramatično ugroziti očuvanje zdravlja svjetske populacije. „Taj mehanizam još je jedan problem kojim će klimatske promjene ugroziti zdravlje ljudi i životinja“, kaže glavni autor studije Gregori Alberi, postdoktorand na Univerzitetu Džordžtaun.
„Nejasno je kako bi novi virusi mogli uticati na razne vrste životinja, ali vjerovatno će se mnogi od njih prilagoditi i podstaći pojavu novih epidemija kod ljudi.“
Studija, sve u svemu, pokazuje kako će klimatske promjene postati glavni činilac rizika za pojavu bolesti – premašivši čak probleme poput krčenja šuma, trgovine divljim životinjama i industrijske poljoprivrede. Autori kažu da je rješenje upariti nadzor bolesti divljih životinja sa studijama o promjenama životne sredine u stvarnom vremenu.
„Kada brazilski šišmiš stigne do Apalačkih planina, trebalo bi da znamo o kojim je virusima riječ“, kaže Karlson. „Pokušaj uočavanja preskakanja virusa u stvarnom vremenu, jedini je način na koji ćemo moći spriječiti da taj proces dovede do više prelazaka virusa i više pandemija.“
„Bliže smo predviđanju i sprečavanju sljedeće pandemije nego ikad“, kaže Karlson. „Ovo je velik korak ka predviđanju – sada moramo početi da radimo na težoj polovini problema“.
„Pandemija COVID-19 i prethodno širenje SARS-a, ebole i zike pokazuju kako virus koji prelazi sa životinja na ljude može imati ogromne posljedice. Da bismo predvidjeli njihov skok na ljude, moramo znati kako se šire među drugim životinjama“, rekao je Sam Šajner, direktor programa u Američkoj nacionalnoj fondaciji za nauku (NSF), koja je finansirala istraživanje. „Ovo istraživanje pokazuje kako bi migracija životinja i njihove interakcije, zbog globalnog zagrijavanja, mogle povećati broj virusa koji prelaze između vrsta.“