Zašto je Berns baš sada odlučio da poseti Beograd, Sarajevo i Prištinu?
Bezbjednosti rizici u regionu, prijetnje destabilizacijom, položaj Republike Srpske u BiH, terorizam, kao i podizanje tenzija na Kosovu i Metohiji izazvano najavama prištinskog režima da će otvoriti most u Kosovskoj Mitrovici – ovo su neke od tema o kojima je direktor Centralne obavještajne agencije (CIA) Vilijam Berns mogao da razgovara sa sagovornicima u Beogradu, Sarajevu i Prištini.
O tačnom dnevnom redu, ali i efektima posjete glavnim gradovima Srbije i BiH, samo se spekuliše, s obzirom da to su i njegovi sagovornici nakon susreta bili škrti na riječima. Berns je najprije 20. avgusta bio u Sarajevu, potom je došao u Beograd, a juče se pronijela vijest da je viđen i u Prištini. I sve se dešava u trenutku kada ima „pune ruke“ posla na drugim stranama svijeta.
On se u BiH sastao sa kolegama iz obavještajne zajednice, članovima Predsjedništva BiH, kao i sa ministrom spoljnih poslova te zemlje. Navodno je razgovarano „o teritorijalnom integritetu i sueverenitetu BiH“, a navodno se pričalo i o „zabrinjavajućoj secesionističkoj retorici predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i Vlade RS“. U srpskoj prijestonici susreo se sa direktorom Bezbjednosno-informativne agencije Vladimirom Orlićem.
Komentarišići Bernsovu posjetu, dekan Fakulteta bezbjednosnih nauka Univerziteta u Banjaluci Predrag Ćeranić, za „Novosti“, ističe da od dolaska direktora CIA u Sarajevo i Beograd ne treba praviti spektakularne vijesti.
– Nije prvi put da direktor CIA dolazi u Sarajevo – objašnjava Ćeranić. – Dolazio je i prije nekoliko godina kada nije bilo nikakvog publiciteta. CIA slijedi politiku zemlje koju predstavlja, a aktuelni direktor CIA objavio je autorski tekst početkom ove godine u kojem je iznio poglede i na situaciju u Ukrajini, i na terorizam. Ništa se neće spektakularno dogoditi nakon ove posjete.
S druge strane, bivši oficir KOS Ljuban Karan smatra da je stvar ozbiljna i da direktor CIA ne ide tek tako u posjetu ako za to ne postoji konkretan razlog i problemi koji se očekuju u nekom području.
– Nije pogrešno reći da on sa sobom nosi šibicu u džepu, koja vrlo lako može da se zapali – objašnjava Karan, za „Novosti“. – On svakako nije običan direktor CIA, on je član uže Bajdenove ekipe. U situaciji kada se u Ukrajini stvar prelama, na Bliskom istoku gori, on nalazi za shodno da posjećuje Beograd i Sarajevo.
Prema Karanovom mišljenju, nije tajna da je pružio opštu podršku „jedinstvenoj Bosni“, a da posjeta Beogradu može da se tumači kao upozorenje da se ne miješamo u potencijalni sukob u BiH:
– Moguće je da je bilo riječi i o trenutnoj situaciji na KiM. Amerikanci vole to da rade, da podstaknu Kurtija da napravi probleme, a da onda „uskaču“ da pomognu, čineći nam navodnu uslugu. Tema razgovora je mogla da bude i upozorenje ruske i kineske obavještajne agencije da destabilizacija Srbije polazi od NVO iz SAD.
Inače, nakon posjete Bernsa Sarajevu, jedino je Denis Bećirović, bošnjački član Predsedništva BiH posle sastanka poručio „da je argumentima ukazao na opasnu antidejtonsku politiku rukovodstva Srpske koja ugrožava mir i sigurnost u državi i regionu“.
Ubrzo se oglasio i predsjednik RS Dodik, koji je poručio da je borba protiv terorizma obaveza cjelokupnog slobodnog svijeta i u tom kontekstu je značajna posjeta direktora CIA:
– Srpska je posvećena toj borbi i pozdravlja svaku saradnju u toj oblasti. RS nikada nije sporila suverenitet i teritorijalni integritet BiH shodno Dejtonskom sporazumu i secesija nikada nije bila naša politika. Ali Srpska ima pravo na političku borbu za svoj status, shodno slovu „Dejtona“.
Bio i ambasador u Rusiji
BERNS je na mjesto direktora CIA došao nakon dugogodišnje karijere diplomate, kada ga je aktuelni predsjednik SAD Džozef Bajden 2021. imenovao, a senat jednoglasno izabrao. Prethodno je bio zamjenik državnog sekretara SAD kada je na toj funkciji bila Hilari Klinton. Bio je američki ambasador u Jordanu od 1998. do 2001. i ambasador u Rusiji od 2005. do 2008. Iz američke diplomatske službe povukao se 2014. nakon tridesetdvogodišnje karijere. Od 2014. do 2021. bio je predsjednik Karnegijeve zadužbine za međunarodni mir.