Zašto Centralna Banka Crne Gore nije ograničila i visinu kamatnih stopa

Piše: Petar Davičo, finansijski analitičar

Svjedoci smo ovih dana, doduše poslije duže vremena, pozitivnih pomaka u radu Centralne Banke Crne Gore. Naime, početkom mjeseca objavljen je Novi Zakon o međubankarskim naknadama i posebnim pravilima poslovanja koja će se primjenjivati od 09. Januara 2024te godine, a čija glavna stavka jeste ograničenje visine međubankarskih naknada na 0,2%, odnosno 0,3% po transakciji.

Ovo jeste praksa pozitivnog poslovanja razvijenog demokratskog svijeta kojem kao država i društvo težimo i jeste za svaku pohvalu. Određeni broj ekonimista već je prije dvije godine dao prijedlog koji je trebao ići kroz Zakom o potrošačima korisnicima finansijskih usluga na temu naknada, ali je ovaj prijedlog sadržao i dio kojima se vrši ograničavanje i kamatnih stopa.

U Hrvatskoj banke pokušavaju da se odupru namjeri vlade da maksimalnu kamatu na potrošačke kredite spuste sa 12 na devet ili 10 odsto, dok je u Centralna Banka Crne Gore tokom 2015te dostavila prijedlog o ograničenju najviše dozvoljene kamatne stope, ali se od istoga odustalo. U Španiji su ograničenja max. Kamatnih stopa svedena na 10%, dok je u Holandiji 15%.

Najjednostavnije i najozbiljnije rješenje,a koje je ujedno i lako i efikasno izvodljivo jeste ograničavanje kamatnih stopa tako da Ugovorena kamatna stopa mora biti za 1% manja od Zakonske Zatezne Kamate kao kaznenog Instituta, jer je potpunosti apsurdno ovo što imamo danas, a to je da je zvanična Zatezna kamata u velikom broju slučajeva veća od ugovorene kamatne stope. Tome se treba pristuputi odmah i po ubrzanoj izmjeni kako Zakona o obligacionim odnosima, tako i novog Zakona o zaštiti potrošača finansijskih usluga. Glavnu riječ treba da vodi nova većina od 30tog Avgusta i zaista čudi što se tome nije pristupilo na valjan i kvalitetan način. Ovim bi se zaštitio veliki broj crnogorskih građana koji su u stanju nužde, jer sjetimo se kamata po kojima je veliki broj bivših funkcionera dobio posebne uslove korišćenja.

Najviše čudi odnos Centralne Banke prema dijelu koji se odnosi na Mikrofinansijske Institucije. Naime, prosjek kamatnih stopa je i dalje na nivou frapantnih 25%. Mnogi građani su prinuđeni zbog nemogućnosti pristupa bankarskom sektoru da se zadužuju po ovim moramo konstatovati zelenaškim kamatama. Takvih je na desetine hiljada po poslednjim podacima.

Pojedine Mikrofinansijske institucije koje su više od deceniju poznate po prevarnim radnjama kao što je Monte Credit (AgroInvest) dio Globalne Religijske Sekte i koje su po samim nalazima Centralne Banke prevarili na hiljade žiranata i klijenata, čije je rukovodstvo nelegalno iznijelo iz države skoro 2 miliona eura još obavljaju poslovne aktivnosti u Crnoj Gori.

Moramo konstatovati da je Centralna Banka u polsednjoj godini zabranila isplatne aktivnosti ovoj instituciji i da je nametnula kaznu za nepravilno obračunate kamate u visini preko 700.000 eura, jer i dan danas ta institucija nema pravilan i precizan obračun aktivnog i otpisanog portfolia.

Taj potez Centralne Banke je u potpunosti ispravan, ali zaista čudi da ista nije uvela Institut Prinudne Uprave ili zabranila rad ove institucije. Nevjerovatno je da je ovoj tzv. Instituciji dozvoljeno da i dalje naplaćuje nepravilno obračunate mjesečne rate, te opet pozivamo Centralnu Banku da ne dozvoli apsolutno nekvalifikovanom i neprofesionalnom rukovodstvu da nastavi autonoman rad već da odmah uvede Institut Prinudne Uprave ili zabrani dalji rad ove neprofesionalne organizacije. Centralna Banka je dužna da postupi po svojim nalazima što prije.

Na kraju, pozivamo Centralnu Banku, Parlament, sve političke subjekte da u najkraćem mogućem roku u skaldu sa pozitivnom praksom u više zemalja Evropske Unije ograniči kamatne stope, posebno kod Mikrofinansijskih institucija tako da iste ne mogu biti veće od Zakonske Zatezne kamate. To bi sa ovim nivom EURIBORa bilo na nivou od 12%.

Sve ostalo gura građane koji su tražili promjene u dužničko rosptvo i život koji svakog dana postoje teži pod teretom finansijskih nameta. Ovo zaista jeste prioritet i dužnost svih političkih subjekata i svih nas bez obzira na vjersko, nacionalno i drugo opredjeljenje.