Zašto Bjelorusija gomila trupe uz granicu s Ukrajinom?
Ukrajina je zatražila od Bjelorusije da povuče snage koje je poslala na njihovu granicu zbog rastućih vojnih napetosti između susjeda nakon ukrajinskog upada u rusku regiju Kursk.
Najnovije upozorenje iz Ukrajine uslijedilo je nakon dvosedmičnog zaoštravanja retorike, optužbi i kontraoptužbi koje su Kijev i Minsk uputili jedan drugome. Ovo se dešava u trenutku kada je Rusija – koja Bjelorusiju smatra svojim najčvršćim saveznikom – zaprijetila čvrstim odgovorom na ukrajinsku ofanzivu na Kursk.
Dakle, šta se zapravo događa između Ukrajine i Bjelorusije i može li se njihova granica pojaviti kao najnoviji front za rat ruskog predsjednika Vladimira Putina?
Šta je Ukrajina rekla o bjeloruskim trupama na granici?
Kasno u nedjelju, ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je Bjelorusiju da povuče nagomilane trupe sa svoje granice i da “zaustavi neprijateljske akcije”.
Citirali su obavještajne podatke kako bi optužili Bjelorusiju za “skupljanje značajnog broja osoblja, uključujući Snage za specijalne operacije, oružje i vojnu opremu” u regiji Gomel blizu sjeverne granice Ukrajine “pod krinkom vježbi”.
“Upozoravamo bjeloruske zvaničnike da ne čine tragične greške za svoju zemlju pod pritiskom Moskve i pozivamo njene oružane snage da prestanu s neprijateljskim akcijama i povuku snage od državne granice Ukrajine na udaljenost veću od dometa paljbe bjeloruskih sistema”, navodi se u saopćenju Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine.
Kijev navodi kako su se bjeloruske trupe, kao i plaćenici iz ruske Vagner grupe, postrojili u blizini granice. Dvije države dijele granicu dugu 1.084 kilometra.
“Upozoravamo da će, u slučaju kršenja državne granice Ukrajine od strane Bjelorusije, naša država poduzeti sve potrebne mjere za ostvarivanje prava na samoodbranu garantiranog Poveljom UN-a”, saopštilo je Ministarstvo vanjskih poslova. “Slijedom toga, sve koncentracije trupa, vojni objekti i pravci snabdijevanja u Bjelorusiji postaće legitimne mete za Oružane snage Ukrajine.”
Također je istaknuto da je regija u kojoj su se okupile bjeloruske trupe blizu katastrofom pogođene nuklearne elektrane u Černobilu, te je rečeno da sve vojne vježbe koje se tamo izvode predstavljaju “prijetnju nacionalnoj sigurnosti Ukrajine”.
Koji je stav Minska?
Prošle je sedmice bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko objavio da je ta država prebacila približno trećinu svojih snaga na granicu s Ukrajinom.
Ali Lukašenko je okrivio Ukrajinu za oštru eskalaciju napetosti.
Optužio je Ukrajinu za agresivnu politiku i slanje više od 120.000 vojnika na granicu s Bjelorusijom 18. augusta. Sljedeći dan Bjelorusija je objavila da je poslala avione, snage protuzračne odbrane i oružje na granicu Ukrajine.
Bjelorusija je optužila Ukrajinu za povredu njenog vazdušnog prostora tokom napada na rusku regiju Kursk 6. augusta. Minsk je prvi put označio kretanje vojnika prema granici s Ukrajinom činom samoodbrane 10. augusta.
Ministar odbrane Viktor Hrenin rekao je da je Bjelorusija “spremna na akciju odmazde” ako ukrajinski vojnici uđu na njenu teritoriju.
No, Ukrajina je odbacila bjeloruske optužbe i negirali Lukašenkovu tvrdnju da je Kijev poslao 120.000 vojnika na granicu. U nedjelju je ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova izjavilo da “nikada nije poduzelo niti će preduzeti bilo kakve neprijateljske akcije protiv bjeloruskog naroda”.
Kakav je stav Bjelorusije o rusko-ukrajinskom ratu?
Bjelorusija održava bliske političke i ekonomske odnose s Rusijom od svoje nezavisnosti od Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Lukašenko je čvrst saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegova je država uz Rusiju tokom rata s Ukrajinom. U martu 2022, ubrzo nakon što je Rusija pokrenula svoju punu invaziju na Ukrajinu, Bjelorusija je evakuirala svoju ambasadu u Kijevu kao znak podrške Moskvi.
Bjelorusija je takođe dopustila Rusiji da stacionira svoje trupe na njenoj teritoriji, što Moskvi omogućuje da koristi teritoriju svog saveznika kao lansirnu rampu za napad na Ukrajinu sa sjevera.
Zapadni saveznici Ukrajine, naročito Sjedinjene Američke Države, nametnuli su niz sankcija Bjelorusiji zbog njene potpore ruskom ratu – uključujući finansijske sankcije, kontrolu izvoza, ograničenja zračnog prostora i vizna ograničenja za zvaničnike.
Ipak, do sada se Bjelorusija klonila stvarnog upuštanja u vojni sukob s Ukrajinom – a trenutno gomilanje trupa duž njihove granice ukazuje u mogućnost promjene tog stanja.