Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica“ biće utvrđen danas na sjednici Vlade, a nakon toga dostavljen Skupštini, sa zahtjevom da bude razmatran i usvojen na posebnoj sjednici parlamenta – saznaje Antena M.
Kako je skupštinskom procedurom propisano da mora proteći barem 15 dana od prijedloga Vlade, do održavanja posebne sjednice, procjena je da bi se dugo očekivani zakon mogao naći na dnevnom redu parlamenta 23. ili 24. decembra.
Srpska pravoslavna crkva čini sve da spriječi njegovo donošenje. Jer, SPC ne može da se pomiri sa činjenicom da se „Zakonom o slobodi vjeroispovijesti“ štiti kao kulturno dobro državna imovina koju koriste vjerske zajednice. Vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore koji su izgrađeni, odnosno pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1918. godine i za koje ne postoje dokazi o pravu svojine vjerskih zajednica, kao kulturna baštine Crne Gore, po slovu novog zakona biće upisani kao državna svojina.
Ako, pak, neka vjerska zajednica raspolaže dokazima da je na osnovu nekad ili danas važećih propisa postala vlasnik neke imovine, država će to priznati i poštovati.
Vlada je, prema našim saznanjima, u inoviranom tekstu „Prijedloga zakona o slobodi vjeroispovijesti“ u potpunosti prihvatila preporuke Venecijanske komisije.
Autori zakona smatraju ga najliberalnijim u regionu, jer garantuje više prava i sloboda i vjernicima i onima koji to nijesu i štiti kulturno blago.
Zakon, tvrdi naš izvor, prati najviše međunarodne standarde u ovoj oblasti i garantuje svakom građaninu Crne Gore slobodu da, po sopstvenoj savjesti, bude ili ne bude vjernik bilo koje vjeroispovijesti, pri čemu država štiti imovinu i kulturno blago koje pripada svim građanima i obezbjeđuje da zakoni Crne Gore jednako važe za sve, na čitavoj teritoriji države.
Novim zakonom Vlada ispunjava ustavnu i međunarodno-pravnu obaveza da zamijeni zastarjeli zakon iz 1977. Sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti garantovana je Ustavom Crne Gore, ali je na podustavnom nivou i dalje regulisana zakonom donesenim prije skoro pola vijeka, u bivšoj državi, u doba socijalizma, od kada su relevantni međunarodni standardi slobode vjeroispovjesti znatno unaprijeđeni.
Prijedlog zakona usaglašen je sa najvišim međunarodnim standardima, počev od konvencija Ujedinjenih nacija u ovoj oblasti, preko Evropske konvencije o ljudskim pravima sa pratećom praksom Evropskog suda za ljudska prava, do Smjernica Venecijanske komisije i OEBS/ODIHR-a iz 2004. i 2014. godine, a sada je u cjelosti usaglašen i sa posljednjim preporukama Venecijanske komisije iz juna ove godine.
„Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica“, nakon što ga usvoji Skupština Crne Gore, prvi put regulisaće obim prava i obaveza vjerskih zajednica. Isto važi i za proceduru registracije i evidencije vjerskih zajednica.
Izvor Antene M tvrdi da su sva rješenja izrazito liberalna.
Stvar je, piše u Zakonu, slobodne volje vjerske zajednice, da li će se registrovati ili neće. No, ona vjerska zajednica koja ne želi da se registruje, a date su joj sve mogućnosti da to učini, neće imati isti status kakav imaju one vjerske zajednice koje se svojom slobodno izraženom voljom registruju.