Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama u dijelu koji tretira lokalne javne emitere jedan od najboljih u jugoistočnoj Evropi

Zakonom o audiovizuelnim medijskim uslugama riješeno je pitanje održivosti lokalnih javnih emitera, koji su dobili puni zamah proizvodnje svojih medijskih sadržaja, uvećanje budžeta Fonda za medijski pluralizam ojačaće nezavisnost i konkurentnost privatnih medija, a novim zakonskim riješenjima i reakcija na govor mržnje, kao jedan od najopasnijih sadržaja, biće brza i efikasna.

To su poruke predstavnika lokalnih javnih emitera, Medijskog savjeta za samoregulaciju i Ombudsmana,  od kojih je Ministarstvo kulture i medija tražilo mišljenje kako bi se istakle i među korisnicima afirmisale značajne novine i rješenja, koja donose nedavno usvojeni medijski zakoni.

Direktor Radio televizije Nikšić Nikola Marković kao neko ko skoro tri decenije učestvuje u izradama medijskih strategija, kodeksa novinara i raznih zakonskih rješenja smatra da je Zakono o audiovizuelnim medijskim uslugama u dijelu koji tretira lokalne javne emitere jedan od najboljih u jugoistočnoj Evropi.

“Omogućena je potpuna finansijska samoodrživost koja je osnovni uslov za profesionalan rad i nezavisnost lokalnih javnih emitera. Vjerujem da će se efekti ovog zakona vidjeti već za par mjeseci kada je u pitanju rad medija na čijem sam čelu. Izražavam puno profesionalno poštovanje za rad ministarkekulture i medija Tamare Vujović i direktora Direktorata za medije Neđeljka Rudovića koji su imali želje i načina da veći dio naših primjedi i predloga uvrste u tekst zakona”, rekao je Marković.

Izvršni direktor Radio Televizije Herceg Novi Gligo Tomanović rekao je da je finansijska stabilnost koja je obezbjeđena novim zakonskim rješenjima bila upravo karika koja je nedostajala da bi lokalni javni servisi dobili puni zamah, kako u kvalitativnom, tako i u kvantitativnom domenu proizvodnje svojih medijskih sadržaja.

“Uz to, nova regulatorna rješenja će sigurno doprinijeti zdravom razvoju medijske kompetitivne arene gdje će se ujedno građani u izvjesnoj mjeri zaštitili od neprovjerenih vijesti iz sumnjivih izvora. Uzimajući u obzir činjenicu da građani imaju visok nivo povjerenja u lokalne javne servise, upravo ohrabruje taj vjetar u jedra koji nam donosi set medijskih zakona sa kojima se prepoznao naš značaj i dosadašnji doprinos u interaktivnoj demokratizaciji čitavog društva na putu ka članstvu u EU”, poruka je Tomanovića.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković ukazuje da nas svakodnevica upozorava da medijski prostor treba ojačati na svaki način, pružiti podršku profesionalizaciji u finansijskom i svakom drugom smislu, ali i pojačati odgovornost kada su u pitanju zloupotrebe, koje najčešće na bizaran i očigledan način kompromituju samu svrhu postojanja medija u društvu.

“To nikako ne smije proizvesti drugu krajnost, odnosno ne smije ograničiti i umanjiti ulogu medija u kreiranju društvene stvarnosti, koja mora počivati na informisanom građaninu/ki kao nosiocu suvereniteta u Crnoj Gori. Svakako da su učinjena značajna poboljšanja, pa konačno i samo donošenje novog zakona nakon toliko godina jeste napredak, ali samo u mjeri u kojoj će uslijediti pravilna implementacija, odnosno primjena zakona u praksi”, jasan je Bjeković.

Za očekivati je, kako je rekao, da će dodatni napor trebati u pravosudnoj sferi imajući u vidu kratke rokove, ali i u sferi samoregulacije i kreiranja standarda novinarske profesije, primarno u korist onih koji su korisnici i primaoci informacija, ali nerijetko i žrtve zloupotreba.

“Pri tome mislim prvenstveno na žrtve govora mržnje i drugih oblika uvredljivog i netolernantog izražavanja, naročito prema vulnerabilnim grupama. Na ovaj zakon se moraju osloniti, odnosno komplementarno razvijati i standardi koji se vezuju za sveukupan položaj ove profesije, posebno u oblasti zaštite integriteta novinara i njihovog radnopravnog statusa”, poručio je Bjeković.

Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović vjeruje da će finansijska održivost medija, koja je višegodišnji problem biti jednim dijelom riješena dvostruko većim Fondom za medijski pluralizam, a samoregulacija medija će sada biti stabilno finansirana pošto su otklonjeni neki restriktivni uslovi iz Zakona.

“Govor mržnje kao jedan od najopasnijih i najštenijih sadržaja koji je radikalizovao društvo sada će se moći po ubrzanom postupku rješavati na efikasan način. Dugo čekana implementacija AVMS Direktive konačno je transponovana u naše zakonodavstvo i olakašaće rad nove Agencije za AVM usluge. Ovo su samo neki od noviteta koji će pomoći razvoju kvalitetnijih i nezavisnih medija i regulatora u Crnoj Gori kroz primjenu novog medijskog zakonodavstva”, rekao je Vujović.

Glavna i odgovorna urednica Potala Standard Jasmina Muminović smatra da će uvećanje budžeta Fonda za medijski pluralizam i pravedna raspodjela sredstava ojačati nezavisnost i konkurentnost pozicije privatnih medija u društvu, a samim tim i materijalni položaj i motivaciju novinara u redakcijama.

“Društvo, koje prolazi kroz društveno-političku tranziciju, unutrašnja previranja i uticaje spoljnih faktora, karakteriše hiperprodukcija vijesti, često upitnog kvaliteta i etičkog pristupa. U takvom ambijentu, nažalost, gubi se fokus sa tema od javnog interesa i značaja za društvo i pojedinca. Upravo projekti, koje finansira Fond za medijski pluralizam, obavezuju medije na radne zadatke, koji promovišu podršku građanima, kroz edukaciju, savjete i pomoć u rješavanju problema sistemske prirode. Portal Standard je u svim ciklusima kandidovao upravo takve teme i ukoliko su one bile od pomoći, pronašle put do čitalaca spasile bar jedan život ili uspjele da promijene neke loše prakse, smatram da je naša misija uspjela”, jasna je Muminović.

Glavni i odgovorni urednik Agencije MINA Milan Žugić kazao je da je novac koji je ta agencija dobijala prethodnih godina iz Fonda za medijski pluralizam, značajno pomogao radu i doprinio razvoju novih novinarskih formi.

“Podsjećam da MINA nije komercijalni mediji, odnosno da zaradu ostvaruje prodajom servisa drugim medijima. Osim novca koji je veoma koristan, veoma je bitno što se kroz projekte otvaraju teme koje su važne za naše društvo. Povećanje Fonda za medijski pluralizam sa 0,09 odsto na 0,20 odsto značiće i više novca za medije što je izuzetno značajno, a takođe uticaće i da mediji, kroz projekte koje budu radili, povećaju svoju produkciju o temama o kojima se manje govori”, vjeruje Žugić.

Glavna i odgovorna urednica Libertasa Olivera Lakić kazala je da se taj medij finansira samo i jedino od donacija, pa im je novac iz Fonda za medijski pluralizam veoma značajan.

“Vjerujemo da sve demokratske države moraju da vode računa da novinari rade svoj posao i budu bezbjedni. Sloboda svakog medija, a posebno svakog novinara, zavisi od nas samih”, poručila je Lakić.