Zaharova: Pitanje o pravnom statusu Kristijana Šmita treba zadati migracionim vlastima BiH

Pitanje o pravnom statusu Kristijana Šmita treba zadati migracionim vlastima BIH, u kojoj se periodično pojavljuje, kaže portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, odgovarajući na pitanje zašto UN izbjegavaju da odgovore srpskoj članici Predsjedništva BiH Željki Cvijanović, koja je zatražila od generalnog sekretara UN Antonija Gutereša odluku Savjeta bezbjednosti UN o imenovanju Kristijana Šmita na funkciju visokog predstavnika u BiH.

„Kao stalni član Savjeta bezbjednosti UN i član rukovodećeg komiteta savjeta po ispunjavanju Dogovora o miru u BiH 1995. godine, mi znamo da Kristijan Šmit nije bio, niti je sada, visoki predstavnik u BiH. Mjesto je upražnjeno već dvije godine“, kazala je Zaharova.

Ruska zvaničnica je istakla da je UN-u je odlično poznata procedura izbora na tu visoku međunarodnu funkciju.

„Dejtonski sporazum je ustanovljen rezolucijom Savjeta bezbjednosti 1995. godine. Odluka tog organa u procesu rotacije Visokog predstavnika ima odlučujući karakter. Moram još jednom da napomenem da Savjet bezbjednosti nije donosio nikakve odluke u vezi sa Kristijanom Šmitom“, naglasila je.

Prema njenim riječima, iz ovih činjenica slijedi jednostavan i logičan zaključak da to čime se građanin Nemačke Kristijan Šmit samovoljno bavi u Bosni i Hercegovini nema i ne može da ima nikakve veze sa realizacijom Dejtonskog sporazuma u BiH iz 1995 godine.

„Različite incijative koje iznosi zakonodavni aparat Visokog predstavnika jeste očigledna samovolja sa svim pravnim posljedicama koje proističu iz toga. Vidimo da se zdrave političke snage u BiH tako i prema tome i odnose. U ruskom jeziku, postoji sjajan naziv za nekoga kao što je Kristijan Šmit – samozvani“, poručila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova.

(rt balkan)