Zaev se dogovorio sa Albancima, prihvatio većinu zahtjeva, ljudi izašli na ulice

Makedonski premijer Zoran Zaev postigao je dogovor sa liderom albanske opozicije u toj zemlji Zijadinom Selom za podršku za ustavne promjene.

Zaev je prihvatio da se iz preambule ustava briše rečenica „građani koji žive u granicama“, te da se umjesto toga pobroje sve etničke zajednice.

Zaev je rekao da je prihvaćen i amandman 36, koji predviđa da država jednako vodi računa o svim građanima, pa i onima koji žive i dijaspori.

Sela, koji je predsjednik opozicione Alijanse za Albance, potvrdio je dogovor sa Zaevom i naveo da je Alijansa veoma ponosna na doprinos tom dogovoru. „Uspjeli smo da preciziramo preambulu kako bi se izbjeglo postojanje dvije kategorije građana“, ocijenio je Sela.

Prema riječima Zaeva, on je odbacio zahtjev Pokreta Besa da albanski jezik bude drugi službeni jezik u Makedoniji.

Makedonska vlada je prihvatila amandman Alijanse za Albance koji predviđa da i Kosovo bude dodato u makedonskom ustavu kao susjedna država, kao i još jedan amandman kojim se definiše da makedonsko državljanstvo, odnosno pojam „građanin Sjeverne Makednije“ ne određuje etničku pripadnost građanina.

Ustavne izmjene će biti usvojene ukoliko za njih glasa 80 od 120 poslanika Sobranja. Rasprava o izmjenama ustavnih amandmana zakazana je za danas popodne.

A ispred makedonskog Sobranja u toku je protest grupe građana „Makedonija – blokira“, koji obezbjeđuju jake policijske snage. Demonstranti uzvikuju „izdajnici“, „plaćenici“, „Makedonija, Makedonija“ i pozivaju poslanike i predsjednika Đorđa Ivanova da im se pridruže i da se suprotstave promjeni imena.

Oni traže da uđu u Sobranje i pozivaju predsjednika da proglasi ratno stanje.

„Ovdje smo iz cijelog svijeta, iz dijaspore i svi Makedonci su tu. Ostali koji nijesu tu ne smatram ih Makedoncima i neću ih smatrati sve dok podržavaju promjenu ustavnog imena. Poručujem poslanicima da dođu ovdje i da nam se pridruže. Novac se troši, ali u istoriji će biti upisani kao izdajice. Makedonija će opstati, danas ili sjutra, Makedonija je postojala i postojaće“, izjavio je Dragan Ugrinovski iz „Makedonija-blokira“, prenijeli su makedonski mediji.

On je pozvao odgovorne iz policije da dopuste trojici demonstranata da uđu tokom sobranjske sjednice i da prenesu poruke sa protesta poslanicima kako se ne bi izglasale ustavne izmjene.

„Policija ne treba da brani ove izdajice, njih 120 koji su unutra treba da izadju i da nas podrže. Ne smijemo dozvoliti da promijene naše ime koje je vjekovima postojalo. Da pozovemo predsjednika Ivanova da dođe ovdje, da nam se pridruži i pošalje poruku“, dodao je Ugrinovski.

Ugrinovski je rekao da će o narednim koracima biti saopštene dodatne informacije, ali da će ostati ispred makedonskog Sobranja sve dok se ne završi sjednica i da će vršiti pritisak kako ne bi se omogućile ustavne izmjene.

Stigao i lider VMRO-DPMNE

Lider pojedinačno najuticajnije opozicione VMRO-DPMNE Hristijan Mickoski obratio se učesnicima protesta i poručio da poslanici te stranke neće učestvovati na sjednici na kojoj se, kako je rekao, ukida makedonski identitet.

Mickoski je podsjetio da je referendum o ustavnim promjenama i Prespanskom sporazumu bio neuspješan i da vladajuća koalicija Zorana Zeva nije dobila podršku za promjenu Ustava.

Lider ove stranke optužio je Zaeva da je dvotrećinsku većinu za podršku izglasavanja amandmana obezbijedio, kako je naveo, putem sudskih postupaka, dijeljenjem selektivne pravde, ucjenama, pritiscima i prijetnjama.

„Ime ove države ne mijenja makedonski narod nego 80 poslanika u Sobranju koji žele da sačuvaju svoje pozicije i privilegije“, naveo je Mickoski i dodao da kroz podijeljeno društvo Makedonija ne može da kreira svoju budućnost, a upravo to je, kazao je, ono što radi vlada sprovodeći selektivnu pravdu.

„Zato im i služi zakon o amnestiji“, poručio je Mickoski. On je pozvao sve da se pridruže protestima i da ne podliježu provokacijama i scenarijima nasilja. Prema njegovim riječima, danas se ulazi u finalnu fazu promjene ustavnog imena Makedonije i sve ono za šta su glasali makedonski građani 8. septembra 1991, na dan kada je proglašena nezavisnost Makedonije od bivše Jugoslavije.