Zaduživanju nikad kraja: Građani se za godinu zadužili skoro 140 miliona
Veliki izazovi za građane tokom godine bili su rastuće cijene nekretnina i kreditna zaduženja u bankama. To je stvorilo veliki pritisak na kućne budžete mnogih domaćinstava, a dodatni teret su i visoke cijene hrane.
U Crnoj Gori kreditno je zaduženo 155.271 građana, podaci su Centralne banke Crne Gore, dostavljeni Portalu RTCG. Ukupan dug fizičkih lica je preko 1,7 milijardi evra. U odnosu na prethodnu godinu, kreditno zaduženje građana je poraslo za 138,9 miliona evra.
Cijene stanova i dalje su visoke, što otežava pristup domovima mnogima, naročito mladim porodicama, pa kao na “olakšicu” gledaju mogućnost kreditnog zaduženja.
Građani sa kojima smo razgovarali kažu da ne znaju kako bi živjeli bez kredita, s obzirom na povećanje troškova života. Najugroženiji su podstanari, jer sa povećanjem cijena nekretnina značajno su skočile i cijene iznamljivanja stanova, pa se tako cijene zakupnina kreću od 300 evra na više.
Prema podacima CBCG, do kraja novembra 2023. godine, ukupni dugovi kreditno zaduženih građana iznose 1,72 milijardi evra, dok dugovanja po osnovu stambenih kredita predstavljaju 28,94% ukupnih kredita fizičkih lica, a ona iznose 496.500.000 evra.
„U strukturi kredita fizičkih lica (bez preduzetnika) preovladavaju namjenski krediti koji čine 61,04%, među kojima su dominantni stambeni krediti sa 47,42% učešća, dok gotovinski nenamjenski krediti čine 31,36%, a hipotekarni krediti čine 6,28%”, saopšteno je iz Centralne banke Crne Gore.
Dugoročni krediti čine 98,77% ukupnih kredita fizičkih lica i iznose 1.698.000.000 evra.
Kratkoročni krediti fizičkih lica čine 1,23% ukupnih kredita, i oni iznose 21,2 miliona evra, podaci su CBCG.
Sa otplatom kredita kasni 2,26% građana
Kada je u pitanju kašnjenje sa otplatom kredita, iz CBCG ukazuju na to da udio kredita fizičkih lica koji kasne više od 90 dana iznosi 2,26%.
Manje kamatne stope od druge polovine 2024. godine
Prema posljednjim projekcijama Evropske centralne banke očekuje se usporavanje inflacije, a samim tim i stabilizacija monetarne politike, pa se snižavanje kamatnih stopa na kredite banaka se može očekivati od druge polovine naredne godine. Iz CBCG kažu da su u tom pravcu i njihova očekivanja kada su kamatne stope na crnogorskom tržištu u pitanju.
“Treba napomenuti da je politika kamatnih stopa isključivo u nadležnosti poslovnih banaka, koje u skladu sa svojom internom politikom, procjenom rizika i uslovima na tržištu kod izvora finansiranja kreiraju svoju ponudu i uslove kreditiranja”, napominju iz CBCG.
Manje kamatne stope na kredite svakako će biti dobra vijest za građane. Međutim, velika očekivanja su usmjerena na smanjenje cijena nekretnina. Ukoliko se ekonomija ne stabilizuje i ne smanje cijene nekretnina i namirnica, neće se smanjiti ni pritisak i nezadovoljstvo kod građana.
(RTCG)