Za nas demografe bojkot popisa nije opcija, političari da se dogovore

Demografkinja Mileva Brajušković Popović ističe da je nažalost demografska slika u Crnoj Gori loša, a priča o bojkotu popisa stanovništva sa aspekta struke nije opcija. Ona je pozvala sve strane, i vlast u opoziciju, da budu razumni i da se dođu do rješenja i dogovora, ako im je cilj bolja budućnost ove države.

Brajušković Popović je gostujući u Jutarnjem programu TVCG kazala da je popis stanovništa statistička aktivnost, ali da je kod nas to pitanje politizovano.

„Zanimljivo je kako u ovoj i ovakvoj ekonomskoj situaciji, političari uspiju da nametnu nacionalne teme. Sa aspekta struke bojkot nije opcija i bolje je da se ne održi. Mi ne znamo koliko će biti onih koji će ga bojkotovati i u tom smislu možemo dobiti nedovoljno podataka i dovodi se u pitanje njegova validnost i kreiranje strategija i da li ćemo morati da ga ponovim. Da možemo da radim bez popisa, ne bismo ga ni sprovodili“, naglašava Brajušković Popović.

Kako je pojasnila građani imaju opciju da se ne izjasne na ova pitanje koja se tiču nacionalnosti i vjere koja se toliko targetiraju u javnosti posljednjih dana. Činjenica je, kako je kazala, da se pažnja poklanja tim pitanjima koja najmanje utiču na kreiranje stetegija koje treba da poboljšaju život u ovboj državi.

„Sada smo došli i do toga da se priča o bezbjednosti popisivača i nadam se da smo dovvoljno zreli kao društvo da do toga neće doći u praksi. Problem je činjenica da nemamo povjerenja jedni u druge, a ni u institucije, a imajući u vidu brojna pitanja na koja treba da odgovorimo zakačili smo se za daj mali dio pitanja koji neće ni na koji način uticati na to da li ćemo bolje živjeti. To je apsurdno“, smatra Brajušković Popović.

Kako je istakla, popis nije održan 12 godina, već dvije godine kasnimo sa tim procesom i smatra da su politički akteri imali dovoljno vremena da se dogovore, a ne da čekaju minut do 12 i da se na nedjelju dana od popisa i ne zna hoće li ga biti ili ne.

Podsjetila je da se analizom podataka iz 2022. pokazalo da na sjeveru živi 157.000 stanovnika ili 25,6 odsto, što je u odnosu na popis 2011. manje za 21.000, a u odnosu na onaj iz 1991. 61.000 osoba, te da je takva situacija samo jedan od brojnih problema sa kojima se sauočavamo.

„Sjever ne možemo posmatrati izlovano i njegova nerazvijenost i ekonomska i demografska, može da bude samo na štetu cijele zemlje. Ovim problemo se niko nije bavio, nemamo strategiju koja bi targetirala ovu problematiku. To je izvan forisa političara. Popis treba da pruži podatke na osnovu kojih možemo da pravimo razvojne strategije, da vidimo šta ćemo sa demografskim starenjem, negativnim prireštajem, sve većom opterećenošću radno sposobnog stanovništva, zato nam se i podiže ova ljestvica o granici odlaska u penziju“, objašnjava Brajušković Popović.