Vukićević: Bez obnove kapele na Lovćenu neće biti moguća sveobuhvatna proslava Njegoševog dana
Sjutra će se prvi put Njegošev dan rođenja proslavljati kao državni praznik.
Taj podatak za političkog analitičara Boška Vukićevića predstavlja veliko zadovoljstvo i još jednu pobjedu imavši u vidu da je prethodnih godina javno i konstantno upućivao inicijativu nadležnim institucijama da dan rođenja jedne od najznačajnijih ličnosti s naših prostora proglase državnim praznikom. To, kako navodi u svojoj objavi na Facebook-u, nije moglo biti ostvareno za vrijeme strahovlade zločinačkog i diktatorskog režima Mila Đukanovića.
„Često sam se pitao otkud je poticala tolika režimska upornost u odbijanju da Njegošev dan rođenja proglasi državnim praznikom, koja se nije mogla isključivo objasniti kratkoročnim dnevnopolitičkim kalkulacijama u odnosima sa predstavnicima manjina. Odgovor nije bilo komplikovano dokučiti: Njegoš ih je podsjećao i Njegoš ih je opominjao. Njegoševo djelo je Oda slobodi; oni su slobodu predstavljali kao suvišan element u procesu njihovog bogaćenja, a za narod nedodirljiv. Vladika je slavio i podsticao junaštvo; oni su junaštvo prezirali“, kazao je Vukićević.
Kako analitičar navodi, Njegoš je izdaju pominjao kao uzrok naših nesreća i propasti; oni su izdaju uzdigli na pijadestal državničke mudrosti i vizionarstva – Njegoš je govorio o slozi i ujedinjenju; njima je ideal bio razdrobljenje u svrhu ličnog bogaćenja.
„Njegoš je bio i opomena za njih: gdje su i kad prevjerili i izdali, kao i pokrali. Njegoš je bio podsjećanje da njihov projekat ne može biti duga vijeka. Nije ni bio. Oni su otišli, Njegoš je ostao. No, prvo državno proslavljanje Njegoševog dana rođenja ne treba da protekne isključivo u polemikama: da li će neki dan biti neradan ili ne. Mnogo bitnije od toga je pozabaviti se Njegoševom zaostavštinom. Prije svega – njegovim amanetom, njegovom posljednjom željom. Velika je sramota našeg naroda što je u strahu od samovolje i nasilja komunističke diktature, a u okviru nekakvog antisrpskog projekta – dopustio kršenje Njegoševe potonje volje. Rušenje Njegoševe kapele i izmještanje njegovih moštiju simbolički je predstavljalo rušenje crnogorskog morala, čojstva i junaštva“, podvlači Vukićević.
On precizira da bez obnove svete kapelice na Lovćenu neće biti moguća ni sveobuhvatna proslava Njegoševog dana rođenja.
„Obnova Njegoševe kapele je etički imperativ. Uvjeren sam da će nakon privođenja kraju procesa razgradnje zločinačke diktature DPS-a, nakon prvih slobodnih izbora i popisa stanovništva, obnova kapele na Lovćenu biti izvršena na ekspresan i svečan način. Tada će, konačno, i naš veliki Vladika pronaći svoj mir. Vratićemo Crnu Goru sebi“, zaključio je on.
Pa dođi da je obnoviš