Vučić u velikom intervjuu: Kurti traži sukob, jer mu to nedostaje u biografiji; NATO je odgovoran za bezbjednost na KiM; Želimo bolje odnose sa SAD!

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić precizirao je očekivanja od predstojećeg susreta sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom.

– Zatražio sam sastanak sa generalnim sekretarom NATO-a, jer, u skladu sa Rezolucijom 1244, koja je u skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija, NATO snosi odgovornost za bezbjednosnu situaciju na Kosovu i Metohiji. Tražio sam od Jensa sastanak, za koga smatram da je poštena osoba i uvijek je otvoren da sasluša i razmotri srpske stavove – izjavio je Vučić za „The Pavlovic today“.

Predsjednik je kazao da je tražio sastanak kako bi Stoltenbergu skrenuo pažnju na skoro nemoguć opstanak Srba na Kosovu i Metohiji.

– Srbi trpe direktan fizički pritisak i druge oblike prinude, što neminovno rezultira smanjenjem srpskog stanovništva. To predstavlja oblik etničkog čišćenja koje se dešava u zoru 21. vijeka. Zamolio bih NATO da ispuni svoju dužnost u skladu sa Rezolucijom 1244, prije nego što pređemo na sastanak Savjeta bezbjednosti UN, gdje ćemo iznijeti činjenične informacije o trenutnoj situaciji – rekao je Vučić, pa nastavio:

– Od početka ove godine, sedam Srba je ranjeno u napadima Albanaca, često uključujući zvanične albanske formacije, poput policajaca ili pripadnika takozvanih kosovskih bezbjednosnih snaga. Protiv odgovornih lica za krivična djela protiv Srba se ne vode sudski postupci i nema ni istrage. Da ne govorim, Srbi se samovoljno hapse isključivo radi sprovođenja politike etničkog čišćenja, po nečijem hiru. Politički lideri Srba na sjeveru Kosova i Metohije meta su za eliminaciju samo zato što se ne slažu sa Kurtijevim režimom – istakao je prvi čovjek Srbije.

Albanske provokacije, kako tvrdi, nastavljaće se iz dana u dan.

– Kristalno je jasno da Kurti neće mijenjati svoju politiku, zbog čega je sastanak sa generalnim sekretarom NATO-a ključan. NATO mora da stane na kraj svim provokacijama – jasan je Vučić.

Upitan da li je imao priliku da razgovara sa američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom i predsjednikom Džozefom Bajdenom o situaciji na terenu i izazovima sa kojima se suočava srpsko stanovništvo na sjeveru Kosova i Metohije, Vučić se osvrnuo na razgovore koji su u toku sa članovima Bajdenove administracije.

– Nedavno sam imao telefonski razgovor sa Blinkenom. Razgovarao sam sa mnogim zvaničnicima američkog establišmenta koji nadgledaju Kosovo i Metohiju i odgovorni su za stabilnost regiona, uključujući Džona Finera, Šolea i Eskobara, Međutim, mi smo u teškoj poziciji, jer koliko god da smo konstruktivni i odgovorni, uvijek se nađemo kao oni koji im nisu miljenici, s obzirom da se ne slažemo sa nezavisnošću tzv. Kosova. Ma koliko neki politički akteri na Kosovu (i Metohiji) nepoštovali Ameriku i djelovali protivno američkim vitalnim interesima, nažalost, ponekad nam se čini da će uvijek imati podršku SAD- rekao je Vučić.

Srpski lider je istakao da je prioritet u krizi njegovanje bilateralnih odnosa sa Sjedinjenim Državama.

– Za nas je važno da razgovaramo sa Amerikom, jer želimo da imamo bolje odnose sa Sjedinjenim Državama. Od ključnog je značaja da nastavimo da razvijamo naše odnose sa Amerikom u pozitivnom pravcu. To zahtjeva da budemo odgovorni prema Kosovu i Metohiji, ali i da SAD češće slušaju i žele da čuju srpski stav i perspektivu – kazao je predsjednik Srbije.

Za Aljbina Kurtija Vučić kaže da on drži predavanja o demokratiji, ne samo Srbiji, nego svima.

– Ne radi se samo o tuči u Parlamentu. Zamislite demokratiju u kojoj pucate na pripadnike nacionalne manjine iz njegove perspektive, a ne iz naše. I nikakva istraga se ne pokreće dok ta djela čine vaše „institucije“. Govorite o demokratiji? Govorite o poštovanju ljudskih prava? Mislim na brojne slučajeve gdje je vaš parlament često poremećen dimnim bombama, suzavcem, tučom i mnogim drugim. Ali ovo ne samo da odražava ličnu nepristojnost, već i naglašava nedostatak pristojnosti vlade. To pokazuje nečiji neuspjeh da shvati da se ne može na takav način ponašati prema onima za koje smatraju da pripadaju drugim nacijama. Umjesto da traži načine i sredstva za rješavanje zajedničkih izazova sa kojima se svi suočavamo, Kurti je sklon stvaranju sukoba, provociranju, pa čak i, ne daj Bože, podsticanju na rat – rekao je Vučić.

Na pitanje da procijeni zašto je Kurti voljan da u suštini nanese sam sebi štetu upotrebom sile i ne slušanjem savjeta SAD, predsjednik Srbije je ponudio svoju analizu.

– Iz perspektive odgovornosti, kada vodite lokalnu zajednicu, opštinu, a kamoli pokrajinu ili državu, morate se ponašati odgovorno i racionalno. Međutim, na osnovu svega što ste naveli, evidentno je da se neko ne ponaša racionalno. Najizazovnije je nositi se sa pojedincima koji se ne ponašaju racionalno i imaju ciljeve koji prevazilaze uobičajene i prepoznatljive. Očekivali biste da je Kurtijev cilj da sarađuje sa onima koji su stvorili, kako kažu, „Kosovo“, da sa njima ima najbolje i najbliže odnose, u kojima mora da shvati da je njihova uloga minimalna, a da oni koji su to uradili, prije svega Sjedinjene Američke Države, moraju da imaju najveće poštovanje. Ali, Kurti ne želi da to razmatra iz te perspektive, njega zanima sopstvena uloga. Njega ne zanima mir, ne zanima ga čak ni šta Sjedinjene Američke Države misle o njemu – smatra Vučić.

Istakao je da je Kurti zainteresovan da bude „nasljednik” Envera Hodže i Adema Demaćija.

– Kurti želi da bude taj koji ulazi u sukob sa Srbijom, jer mu to nedostaje u biografiji, da bude neko ko može da kaže: „Evo me, ratni vođa“, ne samo Tači ili bilo ko drugi. U takvim uslovima, kada neko ima tako iracionalan pristup, potpuno ga je nemoguće angažovati na racionalan, inteligentan i mudar način. I zato ni Amerikancima nije lako da razgovaraju sa njim – rekao je predsjednik Srbije.

Bil Klinton, nekadašnji predsjednik SAD, boravio je u Tirani, odakle je poručio Kurtiju da prestane sa glupstoma. Reperkusije Klintonove izjave bile su, kao i uvijek, dalekosežne.

Na pitanje da to prokomentariše, Vučić je pomenuo razvijajuće teorije zavjere koje preplavljuju društvene medije kao odgovor na Klintonovu poruku Kurtiju.

– Ne znam da li ste primjetili šta se dogodilo poslije. Došlo je do navale botova i trolova na društvenim mrežama, a kvazi zvaničnici i Kurtijevi saradnici optužuju Bila Klintona da je primao novac od Edija Rame da bi kritikovao Kurtija. To je kao nešto iz naučne fantastike, ne možete ni da komentarišete. Sve što mogu da kažem je da je time samo potvrdio ono što svi drugi govore o njemu – kazao je Vučić.

Na pitanje da li je Rama išta pominjao o izjavi Klintona tokom državne posjete Beogradu, Vučić je iznio manje poznat detalj, ne iznoseći opširnije detalje.

– Edi Rama je spomenuo da je očigledno šta svi misle. Ne želim da se miješam u albanske sporove, ali da, obavješten sam kako je protekla posjeta Bila Klintona Albaniji – rekao je Vučić.

Srpski predsednik je rekao da na Kurtijev pristup dijalogu Beograda i Prištine gleda kao na puki pokušaj da „kupi vrijeme i zaštiti sopstvenu moć”, bez istinskog interesa za rješavanje osnovnih pitanja.

– Najvažnije što želim da vam kažem je da Kurti jednostavno ni pod kojim uslovima ne želi da formira Zajednicu srpskih opština, i samo će izmišljati sve moguće razloge zašto to neće učiniti. Sve ostale stvari su samo politički manevri i formalnosti – naglasio je Vučiću.

Predsjednik Srbije je dodao da će sa Stoltenbergom razgovarati o Kurtijevoj izjavi da je tzv. kosovska policija nasljednik terorističke OVK, a pravna je činjenica da su OVK i sve grupe koje su iz nje nastale zabranjene Rezolucijom 1244 UN.

– Postoji nešto opasnije u osnovi svega ovoga. Vrlo mali broj ljudi želi da ukaže na to. I o tome ćemo razgovarati sa Jensom Stoltenbergom. Ako je kosovska policija nasljednik OVK, onda je pravna činjenica da je OVK i sve grupe koje su iz nje nastale zabranjene Rezolucijom 1244 UN. Pa sada pitamo, čekajte, da li dozvoljavate sve to? Da li vi zapravo želite da OVK bude produžetak kosovske policije? Jer, uloga KFOR-a je bila upravo da ih razoruža: i OVK i srpska vojska da napuste Kosovo i Metohiju. Dakle, sada se postavlja pitanje: šta je poenta onoga što Kurti govori? Za šta priprema sve ove ljude? Šta hoće cijelom ovom pričom? Šta je poenta? Osim toga što je sve potpuno protivzakonito. Zato se bojim da on sprema mnogo opasnije stvari i pokušava da kaže ljudima da se spremaju za sukobe koje samo on želi da vidi i samo on želi da inicira. Mi želimo mir, a ono što on govori ukazuje da on želi sukob i ništa drugo – ukazao je Vučić.

Predsjednik je dodao da to nije nešto što se može shvatiti olako.

– Zato sam toliko zabrinut – istakao je Vučić.

Nakon pritisaka sa zapada, Kurti se nije opredelio za potpuno povlačenje tzv. kosovske policije iz opština sa sjevera Kosova i Metohije, već za smanjenje njenog prisustva za svega 25%.

Vučić je taj potez okarakterisao kao „besmislenu političku igru”, jer u Briselu ne mogu da ga natjeraju na bilo šta.

– Smanjenje snaga od 25 odsto, koje ima malo vidljivog uticaja na terenu, smišljeno je da od Srbije ponovo traži nešto ozbiljno da uradi zauzvrat – kazao je Vučić.

Specijalni izaslanik Njemačke za Zapadni Balkan Manuel Zaracin rekao je da smanjenje od 25 odsto „nije dovoljno” i da je to samo prvi korak.

– Ako ljudi žele da budu fer, onda im je sve kristalno jasno. Ako ne, besmisleno je. Ovo povlačenje od 25 odsto ništa ne znači. Jasno je da Kurti ne želi ništa da uradi. Kada ovo predstavljate kao korak naprijed, onda ne znam šta se smatra korakom unazad – upitao je Vučić.

Njemački kancelar Olaf Šolc i francuski predsjednik Emanuel Makron, kako je potvrdio predsednik Vučić, osmislili su plan za jrešavanje pitanja albanskih gradonačelnika izabranih bez legitimiteta.

– Trebalo je, prema planu Šolca i Makrona, na osnovu onoga što smo čuli u Kišinjevu, da ti ljudi (gradonačelnici etnički Albanci izabrani sa 3,4 odsto) podnesu ostavke. Kurti je odbio da podnesu ostavke. Sada traže od nas da tražimo izbore, ali naši ljudi nisu htjeli da učestvuju na izborima, jer Kurti nije formirao Zajednicu srpskih opština. Na kraju, Srbi uvijek budu pod velikim pritiskom, jer Srbi uvijek žele da biraju mir, a Kurti hoće da provocira da mira nema. I to je suština – rekao je Vučić, pa nastavio:

– Sve vrijeme smo zaglavljeni između čekića i nakovnja, jer Kurti jednostavno želi da potkopa mir, da ga učini neodrživim, jer mu je tu najudobnije i očigledno je da mu je to cilj. Moramo se tome suprotstaviti i pokušati da očuvamo mir i racionalnim argumentima objasnimo našim partnerima na Zapadu o čemu se tu radi – otkrio je Vučić.

Predsjednik Srbije kaže da ne vidi formulu za izlazak iz krize na Kosovu i Metohiji.

– Mogao bih da vam pričam bajke, ali nisam ljubitelj bajki, volio sam ih do svoje pete ili šeste godine. Ali za mene je važno da se razgovara i da neko shvati da će nas, ako ne budemo odgovorni i ozbiljni, Kurti uvesti u sukob – upozorio je predsjednik Vučić.

Napomenuo je da se svi pretvaraju da se ništa ne dešava, dok ispod površine nestabilna situacija tinja.

– Sada je mirno, danas je mirno. Sjutra, kada ponovo počne da hapsi ljude, nikada više neće biti mirno- Želim da vam kažem, jednostavno moramo da pokušamo da objasnimo nekome da ne može da se ponaša onako kako se ponaša. I taj neko pokušava da ih dovede u sfere racionalnog i, izvinite što koristim tu riječ, normalnog ponašanja – rekao je Vučić.

Kaže da je jasno da novi albanski „gradonačelnici“ nemaju legitimitet.

– Oni ga nemaju, i svima je jasno da ga nemaju. Ali, kako je rekao Eskobar, zahvaljujući svojoj političkoj moći, neko ko ima 3% može biti legitiman. Zamislite da neko u Srbiji dobije 3% glasova i kaže „Ja ću vladati, hapsiću, tući i sve ostalo.“ Pa slušajte, bili bismo na svim crnim listama svijeta. Ali u ovom slučaju je to dozvoljeno – kazao je Vučić.

Na kraju razgovora, Vučić je otkrio i da je američki predsjednik Džo Bajden 2016. ostavio dobar utisak na njega.

– Ugostio sam predsjednika Bajdena 2016. kao premijer i ostavio je veoma dobar utisak na mene. Riječ je o izuzetno dobro pripremljenoj ličnosti. Ne vjerujem da ću ponovo imati tu priliku, ali bila bi mi velika čast i volio bih da ga ugostim u Beogradu i Srbiji – rekao je predsjednik Srbije.

Gledajući u budućnost srpsko-američkih odnosa, Vučić je istakao ulogu srpskih iseljenika u jačanju veza između dvije zemlje. On je priznao da je globalizacija vremenske i prostorne razlike učinila beznačajnim i istakao značaj ovih veza sa dijasporom.

– Globalizacija je proces koji apsolutno dominira. Stoga su ove veze sa dijasporom danas, čak i ako država ništa ne uradi, mnogo jače, mnogo važnije i mnogo značajnije nego što su ikada bile. Zahvalan sam svakom Srbinu i svakom građaninu Srbije koji je američki državljanin ili državljanin SAD srpskog porijekla, koji voli Srbiju. Danas svaka pozitivna riječ nosi veliki značaj – istakao je Vučić.

On je istakao potrebu da se Srbija razvija u skladu sa demokratskim principima i poštuje prava svih manjina u zemlji.

– Vjerujem da ćemo uspjeti da izgradimo i unaprijedimo našu zemlju u naredne četiri godine, tek toliko da budemo ponosni na svoja dostignuća u raznim oblastima pred cijelim svijetom – zaključio je Vučić.