Vučić u UN precizno izložio težak položaj našeg naroda na KiM i ukazao na posljedice

Govor predsjednika Aleksandra Vučića pred Savjetom bezbijednosti Ujedinjenih nacija na sjednici o Kosovu i Metohiji prije dva dana bio je argumentovan, ukazao je na etničko čišćenje Srba koje se ubrzava na KiM, imao je pregled sadašnje situacije, ali je sadržao i posljedice do kojih će dovesti ponašanje Prištine, ukoliko joj se ne stane na put.

Ovako analitičari sumiraju utiske sa redovne sjednice SB UN na kojoj se razmatrao šestomjesečni izvještaj generalnog sekretara Antonia Guteresa o situaciji na KiM.

Polemika pod svodovima grandiozne palate na Ist Riveru pokazala je još jednom nedvosmislenu podršku Rusije i Kine teritorijalnom integritetu i suverenitetu naše zemlje. Amerika i Velika Britanija, po starom običaju, nazivali su NATO bombardovanje 1999. legitimnom akcijom, na šta je Vučić reagovao riječima da „ne samo da nije bila legitimna, već je bila agresija na jednu suverenu državu, bez odluke Saveta bezbednosti UN“.

– Najmanje od osam članica Saveta bezbijednosti UN čuo sam zabrinutost u vezi Banjske, ali samo od dve zabrinutost u vezi sa sedam povređenih Srba u međuvremenu, kao i zbog protjerivanja srpskog naroda sa Kosova. Niko nije bio zabrinut za sudbinu Dragiše Galjka i Stefana Stojanovića.

Nekadašnji ministar spoljnih poslova Vladislav Jovanović rekao je za „Novosti“ da je dobro što se Vučić osvrnuo na izlaganje britanskog i američkog ambasadora zbog njihove nedovoljne tačnosti.

– Dobro je i što je Vučić istakao da izvještaj Unmika nije potpun i adekvatan stanju stvari na terenu koje su mnogo složenije i iziskuju veći stepen zabrinutosti nego što se to vidi u dokumentu. I pored svega naglasio je spremnost Srbije da i dalje bude pouzdan partner u očuvanju mira i bezbijednosti i prevazilaženja problema na Kosovu dijalogom. Unmik još nije odgovorio dosadašnjim očekivanjima, praktično je prepustio Albancima u Prištini da oni sami sprovode svoje ciljeve, kao i što nije dovoljno sarađivao sa Kforom u očuvanju suštine odluka koje proizilaze iz Rezolucije 1244. Ovaj govor je pisan i za sadašnji trenutak i za buduće istoričare jer je sabrao, veoma sistematski i kompleksno sve elemente bazirane na činjenicama koje su neophodne za sticanje potpune slike na Kosovu i Metohiji u ovom periodu koji se pokriva, a i u dužem periodu koji tek slijedi.

Analizirajući sednicu, Jovanović se osvrnuo na nastup predsjednice lažne države Vjose Osmani koje ja pominjući neke događaje iz prošlosti želela da skrene pažnju SB sa glavnog na sporedno:

– Predsjednik nije upao u zamku, brzo je reagovao i vratio tok na temu, a to je odgovornost SB UN i prištinskih lokalnih vlasti za ogroman broj propusta, napada na Srbe, ukidanje dinara, razmještanje policijskih snaga tamo gdje to nije dozvoljeno. To što je Osmanijevoj dopušteno da dovede žene, za koje je istakla da su preživjele zločine srpskih snaga, slobodno je interpretiranje prava i ta mjera tolerancije za njih je potvrda izrazito proalbanskog stava zapadnih članica SB koje sve čine, ako treba i uz pomoć teatra da se skrene razgovor sa glavnog problema – a to je etničko čišćenje Srba, nepoštovanje Rezolucije 1244, dogovora u Briselskom dijalogu… na sporedne stvari u prošlosti koje su mogle, ali ne mora da znači da su se i dogodile.

Državni sekretar u Ministarstvu odbrane Nemanja Starović istakao je da se video veoma licemjeran odnos zapadnog dela međunarodne zajednice prema patnjama naših sunarodnika.

– Prištinska delegacija, osim nekakvih veoma jeftinih trikova potpuno neprimjerenih u svetu međunarodnih odnosa i diplomatije, nije imala da ponudi nikakav konkretan kontraargument. Jedino što su mogli i što uvijek i čine, jeste da pokušaju da podgrevaju nekakve narative stare 25 godina. Sjednica Savjeta bezbijednosti UN zapravo je bila još jedna, doduše, veoma važna etapa u dugoj i nezaustavljivoj borbi Srbije za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa – poručio je Starović za Kosovo onlajn.

Inače, Priština uporno pokušava da se naziv lažne države „Kosovo“ nađe u UN, ali joj ne polazi za rukom. U jednom trenutku na sjednici Saveta bezbednosti UN na mjesto predsjednice tzv. Kosova pokušao je da sedne Iljir Dugoli, tzv. ambasador Prištine u SAD. Iz Sekretarijata UN zamolili su Dugolija da ustane i napusti sto kada je pokušao da zamijeni Osmanijevu.

Na svim dosadašnjim sjednicama ispred mjesta rezervisanog za našu zemlju pisalo je Srbija, dok su oni koji su dolazili u ime Prištine bili predstavljani samo imenima. Ruski ambasador Vasilij Nebenzja je jednostavno objasnio da predstavnici lažne države u zgradu UN dolaze kao „privatna lica“.