Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić se usred pandemije korona virusa nametnuo kao lider cijelog regiona, a Beograd je prošlog vikenda potvrdio status kakav je imao za vrijeme bivše Jugoslavije.
Srbija je donacijama vakcina Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i BiH, kao i omogućavanjem vakcinacije stranim državljanima na svom tlu položila test iz humanosti i odgovornosti. To potvrđuje na hiljade vakcinisanih građana država bivše Jugoslavije koji su se zbog nesposobnosti svojih zemalja zaputili kao nekada ka Beogradu, kako bi zaštitili svoje zdravlje.
Dok se preostale države regiona uzdaju u samilost zapadnih partnera, Srbija je, zahvaljujući zrelom političkom opredjeljenju da sa svim svjetskim silama održava dobre odnose i ličnim angažmanom predsjednika Vučića, uspjela da nabavi vakcine svih proizvođača. Tako su građani Srbije, kao rijetko koji u svijetu, mogli da biraju kojom će vakcinom vakcinisati.
Takođe, Srbija će biti jedina zemlja u regionu na čijem tlu će se proizvoditi ruska „Sputnjik V“ i kineska „Sinofarm“ vakcina.
Pored uspjeha u nabavci i budućoj proizvodnji vakcina, Srbija je, kako bi pospješila borbu protiv korona virusa, izgradila i nekoliko Kovid bolnica.
Značajno boljim uslovima u srpskom zdravstvu doprinijela je i gradnja-obnova nekoliko kliničkih centara i bolnica širom Srbije.
Da svi putevi i bukvalno vode ka Beogradu potvrđuju i brojna gradilišta autoputeva širom Srbije. U Srbiji se trenutno grade četiri auto-puta- Moravski koridor, dionica Požega – Preljina, dionica Novi Beograd- Surčin, Kuzmin – Sremska Rača i Ruma – Šabac. Kako je najavio je predsjednik Srbije od 1. decembra očekuje se početak radova na još četiri autoputa i to Fruškorgorski koridor, dionica Požega – Boljare ka granici sa Crnom Gorom, zatim Zrenjanin – Beograd i Veliko Gradište – Golubac. Tome treba dodati i planiranu gradnja autoputa od Požege do granice ka BiH.
Privreda Srbije pokazala se otpornijom na pandemiju korona virusa u odnosu na druge evropske zemlje. Dok je u zemljama EU prosječan pad BDP-a u 2020. godini bio 6,2 odsto, u Srbiji je iznosio svega jedan odsto. U istom periodu države regiona su imale dvocifren pad BDP-a. Manji pad od Srbije imale su svega četiri evropske zemlje – Irska, Norveška, Litvanija i Turska. Pandemija nije imala za posledicu povećenje nezaposlenosti u Srbiji, što se ne može reći za s ostale države regiona.
Sve navedene činjenice ukazuju na jednu stvar, a to je da Srbija pod rukovodstvom Aleksandra Vučića ima viziju svog budućeg razvoja koja je bazirana održivoj ekonomiji i privrednom rastu, dok se druge države bivše Jugoslavije uglavnom i dalje bave pitanjima iz svoje daleke prošlosti.
Htjeli to mnogi da priznaju ili ne, Srbija je trenutno politička, ekonomska i kulturna lokomotiva regiona, a na ostalima je odluče da li će joj se pridružiti na tom putu ka nekoj boljoj, svjetlijoj i neopterećenijoj budućnosti. Alternativa tom putu, tj. ideji Mini Šengena, jesta da svi narodi na ovim prostorima zadrže svoje pat pozicije u rovovima.
Srbija je pružila ruku…
Potez Srbije da omogući vakcinaciju i državljanima zemalja regiona, bez obzira na mesto prebivališta, izazvao je brojne pozitivne reakcije kako na Balkanu, tako i šire, piše sarajevski portal Klix.ba, dodajući da se predsednik Srbije Aleksandar Vučić, „želeli to priznati ili ne, nametnuo kao lider celog regiona tokom pandemije, a Srbija kao zaštitnica zdravlja“.
