Vrhovni sud SAD odlučuje da li Tramp može da se kandiduje na predsjedničkim izborima

Vrhovni sud SAD je u petak saopštio da će odlučiti da li bivši predsjednik Donald Tramp može da bude kandidat za novembarske predsjedničke izbore zbog njegovih napora da poništi svoj izborni poraz 2020. godine, čime će taj sud direktno uticati na predizbornu predsjedničku kampanju.

Sudije su priznale potrebu brzog donošenja te odluke, pošto će birači širom zemlje uskoro početi da glasaju na stranačkim izborima za kandidate na predsjedničkim izbrima. Sud se složio da razmotri Trampovu žalbu na zabranu Kolorada koja proizilazi iz Trampove uloge u događajima koji su kulminirali napadom na američki Kapitol 6. januara 2021. godine.

Podvlačeći hitnost, rasprava će biti 8. februara, tokom zimske pauze od skoro mjesec dana za sudije. Skraćeni vremenski okvir mogao bi da omogući sudu da donese odluku prije „Super utorka“ 5. marta, kada na stranačkim izborima glasa najveći broj delegata u toku jednog dana, uključujući i Kolorado.

Vrhovni sud će prvi put u istoriji razmatrati značenje i domet odredbe 14. amandmana na Ustav SAD koja zabranjuje obavljanje javnih funkcija onima koji su se „uključili u pobunu“. Taj amandman je iz 1868. godine, poslije Građanskog rata. Toliko je rijetko korišćen da najviši sud nacije nije imao prilike da ga tumači.

Vrhovni sud Kolorada presudio je prošlog mjeseca da Tramp ne bi trebalo da na izborima bude kandidat Republikanaca. To je prva odluka da je 14. amandman upotrijebljen da se kandidatu za predsjednika zabrani učešće na izborima.

Troje od devet sudija Vrhovnog suda imenovao je Tramp, iako su oni u više navrata presuđivali protiv njega u tužbama u vezi sa izborima 2020. godine, kao i o njegovim pokušajima da zadrži dokumente vezane za 6. januar i da njegove poreske prijave ne budu predate istražnim odborima Kongresa SAD koji istražuju njegove afere.

Odredba u dvije rečenice u odjeljku tri 14. amandmana kaže da svako ko se zakleo da će poštovati Ustav, a zatim se „upustio u pobunu“ protiv njega više nema pravo na državnu ili saveznu funkciju. Pošto je Kongres SAD usvojio amnestiju za većinu bivših konfederanata iz Građanskog rata 1872. godine, ta odredba je prestala da se koristi sve dok nije podnijeto na desetine tužbi da se za Trampa ove godine ne glasa. Uspješan je bio samo slučaj u Koloradu.

Tramp je tražio od Vrhovng suda da poništi presudu u Koloradu, a da nije ni saslušao argumente. „Odluka Vrhovnog suda u Koloradu bi neustavno lišila prava glasa milione glasača u Koloradu i vjerovatno bi se koristila kao šablon za oduzimanje prava glasa desetinama miliona glasača širom zemlje“, napisali su Trampovi advokati.

Oni tvrde da bi Tramp trebalo da pobijedi po mnogim osnovama, uključujući i to da događaji od 6. januara nisu predstavljali pobunu. Čak i da jesu, napisali su, Tramp se nije uključio u pobunu. Oni takođe tvrde da se klauzula o pobuni ne odnosi na predsjednika i da Kongres mora da djeluje, a ne pojedine države.

„Ovaj slučaj je od najvećeg nacionalnog značaja. A s obzirom na predstojeći raspored predsjedničkih predizbornih izbora, nema vremena za čekanje da se pitanja dalje proširuje. Sud bi trebalo da riješi ovaj slučaj po ubrzanom rasporedu, tako da bi birači u Koloradu i drugdje znali da li je Tramp zaista ustavno nekvalifikovan kada budu glasali na primarnim izborima“, rekli su advokati tužilaca iz Kolorada Vrhovnom sudu.

Pitanje da li Tramp može da bude na glasačkom listiću nije jedino pitanje vezano za bivšeg predsjednika ili 6. januar koji je dospio na Vrhovni sud. Sudije su prošlog mjeseca odbile zahtjev specijalnog tužioca Džeka Smita da brzo prihvati i donese odluku o Trampovim tvrdnjama da je imun od krivičnog gonjenja u slučaju koji ga tereti za zavjeru da poništi predsjedničke izbore 2020. godine, iako bi to pitanje moglo biti ponovo pred sudom uskoro u zavisnosti od presude Apelacionog suda u Vašingtonu.

Apelacioni sud je rekao da namjerava da sasluša žalbu koja bi mogla da poništi stotine optužbi koje proizilaze iz nereda na Kapitolu, uključujući i protiv Trampa.