Vojni rok u Srbiji: Trajaće najkraće tri, a najduže osam mjeseci, primanje nadoknade, ali i druge privilegije

Vojni rok, ukoliko država donese odluku da odmrzne obavezu služenja vojske obustavljenu 2011. godine, trajaće najkraće tri, a najduže osam mjeseci. Mladići bi za vrijeme provedeno u kasarnama primali određenu naknadu, a uživali bi i druge privilegije, poput prednosti prilikom zapošljavanja u državnoj službi. Sve to ne isključuje profesionalni sastav koji bi i ubuduće bio okosnica oružanih snaga.

Ovo je „kostur“ analiza na kojima već mjesecima radi vrh Vojske Srbije povodom sve glasnijih zahtjeva da se ponovo uvede obavezno služenje vojnog roka. U fokusu vojnih stratega je više scenarija, različitog trajanja, obima i cijene.

Vraćanjem vojnog roka, oružane snage bi trajno riješile pitanje popune jedinica i obučenosti rezervnog sastava, a država bi podigla spremnost građana za odbranu. Sa druge strane, ponovno uvođenje „ročne“ vojske koštalo bi državu između 50 i 100 milijardi dinara godišnje, prenose Novosti.

Da je vraćanje obaveznog vojnog roka tema kojom se država već bavi potvrdio je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, uz jasnu naznaku da će o ovom pitanju biti otvoren i širi društveni dijalog.

– Samo za obezbjeđivanje hrane trebalo bi izdvojiti oko osam milijardi dinara, odnosno 70 miliona evra. Ukoliko bude određeno da regrutima sleduje i naknada, to će dodatno koštati između 1,2 i 1,8 milijardi dinara. To su loše strane ove inicijative. Dobre su, između ostalih, i što bi otvaranjem kasarni i vraćanjem vojske oživela prazna i zamrla mjesta u Srbiji – izjavio je predsjednik Srbije.

Prema saznanjima „Novosti“, vojni vrh nije saglasan oko trajanja eventualnog vojnog roka – Generalštab, na bazi svog iskustva, zalaže se za period od šest do osam mesjeci, dok su u Ministarstvu odbrane bliži kraćoj verziji – od tri do četiri mesjeca.
Zagovornici ponovnog slanja regruta pod opasač u prilog ovoj inicijativi navode da bi vojska time bila jača i brojnija, što nije bez značaja s obzirom na bezbjednosne izazove koji postoje u svijetu. Oni upozoravaju da će vrlo brzo doći vreme kada će Srbija ostati bez odbrane, jer se rezervni sastav godinama topi.

Prema podacima Kluba generala i admirala, od 2003. do 2010. u kasarne je upućeno oko 190.000 regruta, što je u prosjeku oko 22.000 godišnje. Posle obustave obaveznog služenja i uvođenja dobrovoljnog koncepta, za kasarne se prijavilo manje od 10.000 mladića i devojaka. Stanje rezervnog sastava, zbog toga, umanjeno je za oko 180.000 vojnih obveznika. Istovremeno, zbog prekoračenja starosne granice, broj obaveznika iz rezervnog sastava smanjen je za više od 350.000 ljudi.
– Profesionalna vojska je skupa, a omogućava djelimičnu popunu samo po mirnodopskoj, ne i po ratnoj formaciji – podsjeća Milomir Miladinović iz Kluba generala i admirala. – Kombinovani sistem koji uključuje i vojnike na služenju vojnog roka neuporedivo je bolji. Idealno je da trećinu sastava čine profesionalci, a ostatak regruti.

Nekadašnji načelnik Vojne akademije penzionisani general Vidosav Kovačević pozdravlja svaku inicijativu za odmrzavanje obaveze služenja vojnog roka i naglašava da je to nacionalno, odbrambeno, a ne ekonomsko pitanje:
– Koliko bi koštalo budžet pitanje je neuporedivo manjeg značaja spram pozitivnih efekata koji bi bili postignuti. Nedopustivo je da zbog jedne pogrešne odluke iz 2011. skoro pola miliona mladih ljudi, u punoj životnoj snazi, nije obučeno da brani sebe, svoju porodicu i svoju državu.