Ništa novo na političkoj sceni Crne Gore, potresi se događaju skoro pa svakodnevno. Od formiranja 44. Vlade pa do danas nije bilo milo mirnog perioda u partijama – konstituentima trenutne Vlade, odnosno parlamentarne većine.
Prije manje od pet mjeseci, odnosno 31. oktobra 2023. godine, formirana je Vlada. Sam proces formiranja je bio težak, a u trenucima je izgledalo da se parlamentarna većina ne može dogovoriti. Ipak, pregovori nakon parlamentarnih izbora održanih 11. juna 2023. godine, su na kraju urodili plodom, iako su dvije tadašnje članice Pokreta Evropa sad (Jevrosima Pejović i Radinka Ćinćur) bile odlučne da ne podrže neke Spajićeve planove koje je navodno iznosio tokom dugih pregovora o formiranju 44. Vlade.
Pejović je trećeg oktobra isključena iz Pokreta. Kasnije je postala dio posebnog kluba nezavisnih poslanika, koji čine ona, g-đa Radinka Ćinćur i dr Vladimir Dobričanin.
Turbulencije u Pokretu Evropa sad su nastavljene i u narednim mjesecima, a pravi zemljotres na političkoj sceni, kao i unutar Pokreta, napravio je Jakov Milatović, odlukom da napusti PES, 24. februara ove godine.
To nije bio kraj mukama PES-a, jer su počeli da se osipaju opštinski odbori, a već narednog dana (25. februara) iz partije je isključena i tzv. „kičma“ premijera Milojka Spajića, ministar pravde Andrej Milović.
Nego, vratimo se funkcionisanju 44. Vlade. Od samog početka svog rada trpjela je udare sa svih strana. Demokratska partija socijalista je naravno odmah počela sa sabotažom iste, ali i neki regionalni mediji su se trudili da dio parlamentarne većine predstave kao anti-evropski, koji će Crnu Goru omesti u evropskim integracijama i vratiti u „zagrljaj“ Rusije i Srbije.
Ne zaboravimo da je parlamentarna većina prije formiranja Vlade potpisala i sporazum, kojim se partije između ostalog obavezuju da neće podržavati akte koji mogu „narušiti koheziju društva ili izazvati nepotrebne tenzije“, da se spoljnopolitička orijentacija Vlade temelji na punoj posvećenosti integracijama i ubrzanom procesu pristupanja EU, članstvu u NATO, i razvijanju prijateljske saradnje sa svim državama priznatim od strane Crne Gore.
Direktor Uprave policije kamen spoticanja
Kako je vrijeme prolazilo, došlo je do novih nesuglasica unutar parlamentarne većine, odnosno Demokrate i PES su se našli u raskoraku po pitanju izbora novog direktora Uprave policije, koji treba da sjedne u tu usijanu fotelju, u kojoj je do nedavno grijao Zoran Brđanin.
Inače, i saga o smjeni Zorana Brđanina je obilježila prethodni period, ali se (bar smo se tako nadali) završila 3. marta kada je na sjednici Vlade razriješen sa funkcije direktora UP.
Njegovo razrješenje je ipak stvorilo novi problem, nemogućnost usaglašavanja želja Demokrata i PES-a. Prvi su željeli Lazara Šćepanovića na mjestu vršioca dužnosti direkotra Uprave policije, a drugi Aleksandra Radovića. Na kraju, nakon maratnoske sjednice Vlade, koja je trajala do tri sata poslije ponoći, 13. marta Spajić je prelomio i izabrao, tj. imenovao Radovića na funkciju V.D. direktora UP.
Spajićeva odluka je izazvala revolt kod ministra unutrašnjih poslova iz reda Demokrata, Danila Šaranovića, koji je premijer optužio za kršenje zakona. Takođe, Demokrate su čak prijetile izlaskom iz Vlade, ukoliko se ne usliše želje ministra Šaranovića, tj. ako Šćepanović ne bude imenovan na funkciju V.D. direktora UP.
Nestabilnost Vlade – slika i prilika Crne Gore
Nakon pada DPS-a, koji je kriminalom i korupcijom razorio državu, poslije 30. avgusta 2020. godine građani su očekivali radikalne promjene koje izgleda još uvijek čekaju. Razlog tome je hronična nestabilnost unutar parlamentarne većine koja je tog 30. avgusta detronizovala Đukanovićev DPS.
Ni jedna vlada nakon pada DPS-a nije mogla da izgura puni mandat, jer ne može da se nađe dogovor na koji način Crnu Goru treba oporaviti od trodecenijskog uništavanja.
Trenutna, 44. Vlada je navodno blizu rekonstrukcije, prilikom koje bi neki od predstavnika srpskog naroda konačno mogli da uđu u izvršnu vlast i pokušaju da doprinesu promjenama na bolje. Međutim, pitanje je da li će se rekonstrukcija dogoditi ili će neko pokrenuti inicijativu za izglasavanje nepovjerenja Vladi.
Ukoliko dođe do rekonstrukcije, trebalo bi očekivati smjenu ministra pravde Andreja Milovića, jer nelogično bi bilo da ne valja Pokretu Evropa sad, a da je dobar Vladi, koju predvodi upravo osoba koja je odlučila da Milović bude isključen iz PES-a.
Takođe, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je svojim javnim kritikama premijera Milojka Spajića možda došao na listu ministara koje bi trebalo smijeniti prilikom rekonstrukcije, kada već sam nije želio da podnese ostavku.
Da li Bošnjačka partija čeka pravi trenutak za ulazak u Vladu ili za njeno obaranje?
Trenutna vladajuća većina broji 46 poslanika, a potencijalnim izlaskom Demokrata iz vlasti, otišlo bi sedam poslanika. To bi otvorilo vrata Bošnjačkoj stranci, Hrvatskoj građanskoj incijativi i SD-u.
Znajući da su tri pomenuta politička subjekta dugogodišnji privjesci DPS-a, vjerovatno će uraditi ono što Danijel Živković i družina budu tražili od njih.
Mada, moguće je da Ervin Ibrahimović, odnosno njegova BS (šest posalnika) neće moći da odole ulasku u Vladu, pa makar i na samo par mjeseci.
Kaska borba protiv kriminala i korupcije
Bolne tačke crnogorske države, odnosno društva, koje nikako da budu sanirane, su kriminal i korupcija. Ni 44. Vlada ne uspijeva na pravi način da se uhvati u koštac sa tim problemima, jer stalna nestabilnost onemogućava potpunu posvećenost borbi protiv tih anomalija.
Možda će rekonstrukcija Vlade blagotvorno djelovati na nastavak obračuna sa organizovanim kriminalom i korupcijom, a možda će ipak vanredni parlamentarni izbori (koje zagovaraju DPS i manje partije) donijeti novu neizvjesnost i put u nepoznato.
Sve u svemu, u prethodne skoro četiri godine građani su dobili jednu jasniju sliku o političkim subjektima, kako novim, tako i starim, pa će na narednim izborima, kad god bili, moći da isprave greške načinjene u prethodim izbornim ciklusima.