Vlada Crne Gore usvojila niz važnih zakona i mjera na 43. sjednici

lada je, na današnjoj 43. sjednici kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za bezbjednost, unutrašnju politiku, evropske i vanjske poslove Aleksa Bečić, utvrdila Predlog zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza.

“Predloženim zakonskim rješenjem rokovi izmirenja novčanih obaveza između privrednih subjekata, kao i rokovi izmirenja novčanih obaveza između javnog sektora i privrednih subjekata u potpunosti se usklađuju sa Direktivom 2011/07/EU o borbi protiv zakašnjelog plaćanja u komercijalnim transakcijama. U tom smislu, skratiće se rokovi izmirenja novčanih obaveza, što će dovesti do poboljšanja poslovnog ambijenta i obezbijediće bolju likvidnost posebno u sektorima malih i srednjih preduzeća koji trpe značajne posljedice usljed neizmirivanja novčanih obaveza u roku”, navodi se u saopštenju Vlade.

Postojeći zakon, takođe, ne definiše pojmove postupka naplate za nesporna potraživanja, zadržavanje prava vlasništva i transparentnosti koje predviđa navedena Direktiva, pa se novim zakonskim rješenjem ovi pojmovi adekvatno transponuju u naše zakonodavstvo.

“Pored ostalog, predloženim rješenjem smanjuje se iznos posebne naknada za troškove prouzrokovane povjeriocu dužnikovim zakašnjenjem sa izmirenjem novčane obaveze u komercijalnim transakcijama sa 50 eura na 40 eura, u skladu sa Direktivom koja propisuje minimum od 40 eura. U diskusiji je naglašeno da će primjena novog zakona doprinijeti poboljšanju gotovinskih tokova sektora preduzeća i obezbijediti adekvatnu primjenu mjera koje povjeriocima omogućavaju da u potpunosti ostvare prava u skladu sa zakonom. Takođe, doprinijeće poboljšanju likvidnosti u sektoru malih i srednjih preduzeća, a biće obezbijeđen i efikasniji nadzor nad sprovođenjem zakona”, kazali su iz Vlade.

Takođe, utvrđen je Predlog zakona o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze.

“Predloženo zakonsko rješenje će omogućiti otpis obračunate kamate poreskim dužnicima koji podnesu sve poreske prijave dospjele do 31. decembra 2024. godine i koji u roku od 60 dana od dana početka primjene ovog zakona u cjelini plate osnovni poreski dug. Kako je naglašeno u diskusiji, pravo na otpis kamate poreski dužnik ostvaruje na osnovu zahtjeva za otpis kamate, nakon čega Poreska uprava donosi odgovarajuće rješenje”, piše u saopštenju Vlade.

Kako se navodi, ovaj zakon će, takođe pomoći poreskim obveznicima da izbjegnu brojne probleme koji mogu nastati zbog poreskog duga (blokada računa, dugoročna nelikvidnost i sl.), te će obezbijediti preduslove za redovno izmirenje poreskih obaveza u narednom periodu. Kako je rečeno tokom rasprave, ciljevi ovog Zakona su smanjenje poreskog duga; brža naplata budžetskih prihoda po osnovu naplate poreskog potraživanja; izbjegavanje posledica koje poreski obveznici mogu imati zbog poreskog duga, kao i obezbjeđivanje dugoročne likvidnosti poreskih obveznika, dok su očekivanja značajno smanjenje poreskog duga, likvidniji poreski obveznici i uvećanje naplate zaostalih poreskih potraživanja.

“Vlada je utvrdila Predlog zakona o organskoj proizvodnji sa Izvjestajem sa javne rasprave. Donošenjem ovog zakonskog rješenja uređuju se načela organske proizvodnje, opšta i posebna pravila koja se odnose na organsku proizvodnju, označavanje i reklamiranje, distribuciju, stavljanje u promet, uvoz i izvoz, sertifikaciju, službene kontrole, kao i druga pitanja od značaja za organsku proizvodnju. Novim Zakonom se pruža osnov za održivi razvoj organske proizvodnje, uz obezbjeđivanje efikasnog funkcionisanja tržišta organskih proizvoda i fer konkurencije”, dodaju iz Vlade.

Osim toga, ovim Zakonom se osigurava veće povjerenje potrošača i zaštita njihovog interesa, a ono što je od posebnog značaja jeste činjenica da će Crna Gora njegovim donošenjem biti još jedan korak bliže zatvaranju pregovaračkog poglavlja 11. Kako je istaknuto u diskusiji, u skladu sa nacionalnim pravnim okvirom, Crna Gora kao država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, preuzela je obavezu da uskladi nacionalno zakonodavstvo u oblasti organske proizvodnje sa relevantnim pravnim tekovinama EU. Imajući u vidu da je Evropska komisija 2021. godine usvojila Akcioni plan razvoja organske proizvodnje, sa ambicioznim ciljem da udio organske proizvodnje u ukupnim obradivim površinama do 2030. godine dostigne 25%, kao i činjenicu da se od donošenja prethodnog zakona o organskoj proizvodnji 2013. godine pa sve do danas nijesu vršile njegove izmjene i dopune, donošenje novog zakona o organskoj proizvodnji i relevantnih podzakonskih akata je bio logičan slijed.

Usvojena je Analiza institucionalnog i regulatornog okvira za poslovanje javnih preduzeća i privrednih društava u većinskom vlasništvu države. Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo finansija da, u saradnji sa svim nadležnim resorima, najkasnije do kraja godine:

• pripremi nacrt dokumenta kojim će biti jasno definisana vlasnička politika države u javnim preduzećima i privrednim društvima u većinskom državnom vlasništvu, uz jačanje vlasničke funkcije i orijentisanje više ka centralizovanom modelu upravljanja,
• pripremi nacrt novog zakonskog rješenja kojim će se na jedinstven i sveobuhvatan način urediti sistem upravljanja i nadzora nad sektorom državnih preduzeća kao i sve specifičnosti vezane za funkcionisanje i poslovanje ovih društava i
• pripremi strateški dokument za upravljanje javnim preduzećima i privrednim društvima koja su u većinskom državnom vlasništvu sa akcionim planom dalje reforme u sektoru državnih preduzeća, najkasnije do kraja I kvartala 2025. godine.

Vlada je, između ostalog, usvojila i Informaciju o potrebi sagledavanja mogućnosti uvođenja posebnog krivičnog djela napada na lica koja obavljaju zdravstvenu djelatnost kroz izmjene i dopune Krivičnog zakonika Crne Gore.

“Uvođenjem novog krivičnog djela u Krivični zakonik kojim bi se inkriminisali napadi na zdravstene radnike pri obavljanju zdravstvene djelatnosti, ostvarila bi se zaštitna funkcija krivičnog prava prije svega kroz generalnu prevenciju, odvraćanjem potencijalnih počinilaca od ovakvih napada, ali i propisivanjem strožijih krivičnih sankcija koje odgovaraju pruzrokovanoj društvenoj opasnosti. Imajući u vidu da zdravstveni radnici obavljaju jedan od najhumanijih poziva, prepoznata je potreba da država bude odlučna u zaštiti onih koji svakodnevno stoje na braniku zdravlja”, stoji u saopštenju Vlade.

Takode, normativnim zaokruživanjem i potpunom i kvalitetnom regulacijom krivičnih djela osnažiće se i kontinuirani napori Ministarstva zdravlja i Vlade Crne Gore usmjereni na ohrabrivanje zdravstvenih radnika da se sva djela kojima se ugrožava njihov integritet redovno prijavljuju nadležnimm organima.

“Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo pravde da razmotri mogućnost uvođenja posebnog krivičnog djela napada na lica koja obavljaju zdravstvenu djelatnost kroz izmjene i dopune Krivičnog zakonika Crne Gore i o tome informiše potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju”, zaključuje se u saopštenju Vlade.