Vlada Crne Gore obara rekorde u telefoniranju: Da li je fleksibilnost važnija od lične komunikacije?

Vlada Crne Gore ne vidi problem u tome što je od početka mandata održala više telefonskih nego redovnih sjednica.

To proizilazi iz odgovora izvršne vlasti, koju su “Vijesti” pitale iz kog razloga je bilo više elektronskih nego sjednica uživo, da li misle da se time gubi na kvalitetu odluka koje se donose s obzirom na to da se o njima ne raspravlja uživo, te da li planiraju da imaju više redovnih zasjedanja.

Prema podacima Centra za građansko obrazovanje (CGO), Vlada na čijem je čelu Milojko Spajić je za osam mjeseci rada, od 31. oktobra prošle do 1. jula ove godine održala 75 sjednica. Pored jedne konstitutivne i jedne tematske sjednice, održano je 37 telefonskih sjednica i 36 redovnih.

Iz Vlade kažu da se, uzimajući u obzir dinamiku rada, broj ministarstava, te materijala koji se razmatraju na sjednicama, kao i činjenicu da je određen broj materijala oročen rokovima, javlja potreba za održavanjem telefonskih na kojima se odlučuje na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova izvršne vlasti, o čemu je, dodaju, javnost svakako upoznata putem objavljivanja materijala i zaključaka na sajtu Vlade.Na posljednjoj elektronskoj sjednici, održanoj prije tri dana, utvrđena je Platforma za učešće delegacije Vlade Crne Gore na komemoraciji 29. godišnjice genocida u Srebrenici, a na ranijim telefonskim sjednicama donesene su neke važne odluke – između ostalog, utvrđeni su amandmani na predlog Rezolucije UN-a o genocidu u Srebrenici, Strategija ranog razvoja djeteta za period 2023-2027. godine s Akcionim planom za 2023-2024. godinu, odlučeno da potpredsjednik Vlade Momo Koprivica “brani” u Skupštini neke predloge zakona umjesto ministra pravde Andreja Milovića…

Iz Vlade su saopštili da je članom 50 Poslovnika Vlade propisano da premijer saziva sjednicu po sopstvenoj inicijativi, na predlog stalnog radnog tijela Vlade ili na predlog najmanje pet njenih članova, i da se sjednica održava, po pravilu, jednom nedjeljno, na dan koji odredi premijer.

Navode da je članom 10 Uredbe o Vladi propisano da izvršna vlast može, na predlog premijera, u hitnim i drugim naročito opravdanim slučajevima, bez održavanja sjednice odlučiti o pojedinim pitanjima, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova Vlade.

Iz Vlade kažu da se na sajtu Vlade redovno i ažurno objavljuju saopštenja, koja obuhvataju materijale i zaključke, s redovnih i telefonskih sjednica. Dodaju da je, shodno navedenom, na osnovu člana 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova, Vlada od dana svog izbora do 7. jula, 38 puta odlučivala i donosila odluke o materijalima pripremljenim od nadležnih ministarstava.

Podsjećaju da je Vlada na svom veb portalu, saglasno Poslovniku Vlade, objavljivala saopštenja o telefonskim sjednicama, materijale o kojima je odlučivala i donijete zaključke.

Zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milena Gvozdenović, kazala je da se održavanjem telefonskih sjednica može ubrzati donošenje odluka ili poboljšati koordinacija u Vladi. Međutim, poručuje da bi one morale biti izuzetak, a ne pravilo u radu izvršne vlasti.Gvozdenović je ocijenila da su se na telefonskim sjednicama donosile i neke veoma važne odluke za državu, a za koje cijene da je bila potrebna rasprava među članovima Vlade.

 

“Stoga je važno da se mobilne tehnologije koriste odgovorno, a ne nauštrb transparentnosti i kvaliteta u donošenju odluka”, navela je ona.

Sagovornica kaže da razlog za zabrinutost predstavlja i nastavak dugogodišnje prakse objavljivanja nepotpunih dnevnih redova sjednica, iz kojih su izostavljeni nazivi ili oznake materijala koji su označeni nekim stepenom tajnosti.

“CDT je i ranije ukazivao da državni organi, u skladu sa zakonom i u odgovarajućoj proceduri, mogu akte, koje predlažu Vladi, zaštititi odgovarajućim stepenom tajnosti, ali nema opravdanja da nazivi, odnosno oznake tih akata budu tajni. Usljed toga nema mogućnosti za praćenje rokova za prestanak tajnosti, nakon čega bi javnost mogla da se upozna sa sadržajem dokumenata o kojima je Vlada raspravljala”, kazala je Gvozdenović.

Navodi da se vidi da Vlada, u većini slučajeva, komunicira s javnošću putem društvenih mreža ili slanjem zvaničnih izjava i saopštenja medijima, što, prema njenim riječima, sugeriše da izvršna vlast ne doživljava medije kao čuvare demokratije, već samo sredstvo za širenje svojih poruka.

“Interesantno je i da se javnost o nekim veoma važnim dešavanjima unutar Vlade informisala na osnovu neimenovanih izvora iz Vlade, što pokazuje kakva komunikaciona filozofija vlada u izvršnoj vlasti”, kazala je Gvozdenović.

Podsjeća da je na samom početku mandata Vlada odlučila da ukine TV prenos sjednica uživo, ali da nije obezbijedila adekvatan zamjenski mehanizam, tako da je dostupnost informacija o sadržaju rasprave umanjena.

“Iako otvorene sjednice nužno ne znače i povećanje transparentnosti, iako postoje efikasniji načini na koje Vlada može da obezbijedi punu transparentnost svog rada, nije dobro isključivati mogućnost prenosa makar dijela sjednica, u zavisnosti od teme o kojoj Vlada odlučuje”, podvlači ona.

Gvozdenović navodi da je bilo najavljeno održavanje redovnih pres konferencija nakon sjednica Vlade, ali da se deset ministara do sada na taj način nije obratilo javnosti.

Iz CGO-a je nedavno saopšteno da telefonske sjednice moraju biti izuzetak, a ne uobičajena praksa, jer se time, kažu, snižava nivo transparentnosti u vođenju državnih poslova i potrebnih diskusija o ozbiljnim i važnim pitanjima i na ministarskom nivou.

“Jasno je da direktne rasprave uživo ne mogu biti zamijenjene razmjenom poruka posredstvom telefonskih aplikacija, a neodgovorno je prema građanima/građankama da se na taj način donose odluke koje utiču na njihove živote. Dodatno, ovo ograničava već značajno ograničen monitoring i temeljan uvid u proces donošenja odluka u Vladi”, naveli su.

I generalni sekretar odlučivao na telefonskoj sjednici

Generalni sekretar Vlade Dragoljub Nikolić glasao je u novembru prošle godine na “elektronskoj sjednici” izvršne vlasti za tačke dnevnog reda zasjedanja iako nije imao ovlašćenje za to jer nije član Vlade.

To se moglo vidjeti iz prepiske s WhatsApp grupe “Članovi Vlade”, dostavljene “Vijestima”. Nikolić je tvrdio da je glasao greškom, ali ne na sjednici, već u proceduri bez održavanja sjednice. U prepisci je pisao da “zaključuje elektronsku sjednicu”.

Nikolić je tada u odgovoru “Vijestima” rekao da generalni sekretar, budući da nije član izvršne vlasti, ne glasa o tačkama dnevnog reda na sjednicama, kao ni prilikom donošenja odluka bez održavanja sjednice, te dodao da je na sjednici u novembru napravio grešku.

“… Ukazujemo na izolovanu situaciju kad se 17. novembra 2023. godine, prilikom donošenja odluka bez održavanja sjednice, potkrala greška kad je generalni sekretar Vlade iskazao saglasnost s predloženim tačkama dnevnog reda, ali bez namjere da glasa i utiče na ishod glasanja, posebno imajući u vidu da su navedene tačke već usvojene jer je u tom trenutku postojala saglasnost 17 članova Vlade”, kazao je tada “Vijestima”.