Vještačka Inteligencija kao efikasan alat za programere, a ne prijetnja
Savremeno programiranje, koje obuhvata pisanje kompjuterskog koda u različitim programskim jezicima, doživljava revoluciju u svom konceptu. Umjesto tradicionalnog pristupa „praznom papiru“, rješavanje problema danas podrazumijeva integraciju aplikacija vještačke inteligencije kako bi se procesi učinili bržim i efikasnijim.
Uticaj vještačke inteligencije na proces razvoja aplikacija je nemjerljiv. Alati poput OpenAI Codex i Vertex AI omogućavaju programerima da generišu kod, eliminirajući potrebu za ručnim implementiranjem algoritama kao što je Bubble Sort.
Postavlja se pitanje da li je vještačka inteligencija učinila poslove programiranja suvišnim? Influenseri na društvenim mrežama možda tvrde da će programeri uskoro izgubiti svoje poslove.
Međutim, situacija nije tako jednostavna. Umjesto da gledamo na vještačku inteligenciju kao na prijetnju programerskim poslovima, trebamo je prihvatiti kao alat.
Ova situacija podsjeća na vrijeme kada su kalkulatori postali popularni, što je izazvalo strah da će zamijeniti matematičare. Međutim, kalkulatori su postali alat koji je olakšao razumijevanje matematike i ubrzao proces računanja.
Budući programeri trebaju da vide vještačku inteligenciju kao saveznika, ne kao pretnju. Implementacija softvera sa ugrađenom vještačkom inteligencijom će smanjiti troškove kompanija i rasteretiti postojeće programere. Takođe, korištenje vještačke inteligencije eliminira ljudske greške koje su česte i mogu izazvati probleme prilikom korištenja proizvoda.
Novi AI botovi koji generišu kod su dovoljno napredni da mogu predvidjeti kod na osnovu željenog rezultata, što može značajno povećati produktivnost kompanija. Prema podacima sa freelance poslovne mreže „Upwork“, kreativni poduhvati koji zahtijevaju maštovitost i inventivnost će teško biti zamijenjeni bilo kojim oblikom vještačke inteligencije.
Međutim, to ne znači da vještačka inteligencija neće uticati na određene poslove u programiranju. Postoji različite vrste programera, a vještačka inteligencija može najviše ugroziti QA (kvalitetnu kontrolu) i beta testere, omogućavajući programerima da brže i preciznije testiraju svoje aplikacije. S druge strane, povećana potražnja za grafičkim dizajnerima se očekuje zbog potrebe za kreiranjem novih web interfejsa.
Potreba za debagerima (osobama koje otklanjaju greške u kodu) stalno opada zbog efikasnih algoritama vještačke inteligencije. S druge strane, očekuje se porast potražnje za grafičkim dizajnerima, data naučnicima i dizajnerima virtuelne stvarnosti.
Zaključno, vještačka inteligencija nije prijetnja, već efikasan alat koji programeri mogu iskoristiti kako bi bili korak ispred konkurencije i smanjili svoje radno opterećenje, omogućavajući algoritmima vještačke inteligencije da obavljaju rutinske zadatke.
Kako će se dalje odvijati ova transformacija, ostaje da vidimo u bliskoj budućnosti, prenosi Telegraf.