Vašington kao ratna zona: Jačanje bezbjednosnih mjera širom SAD

Posljednjih dana predsjedništva Donalda Trampa, Sjedinjene Američke Države su u stanju visoke pripravnosti – uz upozorenja o mogućim nasilnim protestima pojačane su kontrole aerodroma i kretanja ljudi. Vašington izgleda kao ratna zona s hiljadama vojnika i vojnih vozila koji su angažovani kako bi osigurali inauguraciju novog predsjednika Džoa Bajdena i miran prenos vlasti, pišu svjetski mediji.

Poput ratne zone

Zbog straha od ponavljanja nasilja ispred zgrade Kapitola 6. januara, hiljade vojnika američke Nacionalne garde upućeni su ovog vikenda u Vašington koji se sprema za inauguraciju Džoa Bajdena, napisao je Fajnenšl tajms (The Financial Times) naglasivši kako uz ogromnu vojnu prisutnost, glavni grad SAD izgleda poput ratne zone.

Pentagon je odobrio raspoređivanje 25.000 vojnika Nacionalne garde za inauguraciju, pojačane su bezbjednosne mjere na aerodromima a oko Kapitola je postavljena velika betonska i metalna ograda. Veliki dio Vašingtona zatvoren je prethodnih dana, dok je gradonačelnica Mjuriel Bouser (Muriel Bowser), prodlužila vanredno stanje do 21. januara, dan nakon inauguracije.

Američki mediji izvijestili su da je policija Kapitola u petak uhapsila muškarca iz Virdžinije koji je pokušao proći bezbjednosni punkt u centru Vašingtona s lažnom propusnicom, pištoljem i više od 500 metaka. Zabrinutost zbog oružja, dodaje Fajnešl tajms, natjerala je Fejsbuk (Facebook) da zabrani oglase koji promovišu pribor za oružje.

Vojna prisutnost, dodaje list, povećava se dok se Senat priprema za suđenje kako bi se utvrdilo treba li Donalda Trampa osuditi zbog podsticanja na pobunu. Odlazeći predsjednik odbio je prisustvovati inauguraciji, narušavajući dugu tradiciju. Umjesto toga on će krenuti iz Vašingtona u svoje odmaralište Mar a Lago na Floridi prije inauguracije Bajdena u srijedu, 20. januara.

Bezbjednosne pripreme – intenzivnije nego za bilo koju veliku svečanost u istoriji – pojačale su nadrealnu dimenziju životu grada iako je obim svečanosti inagururacije i ranije drastično umanjen zbog pandemije, ukazuje Fajnenšl tajms.

U pripravnosti svih 50 država

Nakon što je FBI upozorio da bi u narednim danima moglo dođi do nasilnih protesta Trampovih pristalica u svih 50 glavnih gradova američkih saveznih država, vlasti širom zemlje poduzimaju mjere predostrožnosti i u stanju su visoke pripravnosti, ističe BBC.

Guverneri Merilenda, Novog Meksika i Utaha proglasili su vanredno stanje prije mogućih protesta, dok su Kalifornija, Pensilvanija, Mičigen, Virdžinija, Vašington i Viskonsin aktivirali svoju Nacionalnu gardu a Teksas zatvorio svoj glavni grad do dana inauguracije.

“Ako planirate doći ovdje ili u Vašington s lošom namjerom u srcu, morate se odmah okrenuti i otići kući. Ovdje niste dobrodošli”, rekao je na konferenciji za novinare guverner Virdžinije, Ralf Nortam.

Analitičari vjeruju da su u najvećem riziku od nasilja one države koje su do sada zabilježile nesuglasice oko izborne utrke. Jedna od njih, Mičigen – gdje je u oktobru uhapšeno šest muškaraca koji su namjeravali otmicu i svrgavanje guvernerke Grečen VItmer (Gretchen Whitmer) – podigla je ogradu oko svog Kapitola u Lansingu uz pojačanu policijsku prisutnost do sredine februara.

U međuvremenu, dodaje BBC, tim novoizabranog predsjednika Bajdena iznio je planove za preokret ključnih Trampovih politika. Nekoliko sati nakon što Bajden kroči u Bijelu kuću, započeće s nizom izvršnih poteza osmišljenih kako bi signalizirao čisti prekid politike svog prethodnika.

Nova upozorenja o mogućem nasilju

Američki službenici provjeravaju stotine putnika u avionima i pojačavaju bezbjednost aerodroma dok savezne agencije upućuju na nova upozorenja o mogućem nasilju ekstremista osnaženih napadom na Kapitol, piše Njujork tajms (The New York Times).

Zvaničnici Nacionalne garde rekli su da će im trebati najmanje 25.000 vojnika u Vašingtonu, što je 5.000 vojnika više nego što je ranije predviđeno. Taj broj je, naglašava list, otprilike tri puta veći od ukupnog broja američkih vojnika raspoređenih u Iraku, Afganistanu, Somaliji i Siriji, i mogao bi još rasti.

Federalni zvaničnici smatraju da je bezbjednosni opseg neophodan kako bi se spriječio napad domaćih ekstremista koji, prema zajedničkoj procjeni FBI i Odjela za nacionalnu sigurnost, “predstavljaju najizgledniju prijetnju” za inauguraciju. Agencije su, dodaje Njujork tajms, upozorile da bi napadači mogli ciljati savezne zgrade i javne zvaničnike.

U danima prije Bajdenove inauguracije, uprava za bezbjednost prevoza povećala je broj saveznih maršala na letovima i pasa za otkrivanje eksploziva na aerodromima. Prema izjavi neimenovanog zvaničnika uprave, ističe list, federalne agencije takođe su počele identifikovati one koji su zabilježeni na video snimcima na Kapitolu s oružjem ili koji su učestvovali u nasilju i stavile ih na popis zabrane s ciljem sprječavanja osumnjičenih terorista da se ukrcaju na letove.

Trinaest stanica podzemne željeznice i nekoliko autobuskih linija u blizini Bijele kuće također će biti zatvorene, a vozila hitne pomoći bit će smještena u centru grada. Vojna vozila i trupe na ulicama, ukazuje Njujork tajms, dočarali su slike Vašingtona iz doba građanskog rata.

Razmjere bezbjednosnih i obavještajnih propusta

Ogromno prisustvo oružane sile u Vašingtonu i u drugim gradovima širom SAD naglašava strah bezbjednosnih službi od masovne pobune, ocjenjuje londonski Tajms (The Times) dodajući da napeta priprema inauguracije dolazi usred novih otkrića o razmjeri bezbjednosnih propusta prilikom nedavnih napada na Kapitol.

Američka policija i vojska ne žele ponoviti grešku od 6. januara, ukazuje Tajms dodajući kako su federalni tužioci krajem prošle sedmice tvrdili da postoje “snažni dokazi” da su demonstranti koji su upali na Kapitol namjeravali zarobiti i ubiti pojedine zvaničnike, uključujući podpredsjednika Majka Pens. Kasnije su, navodi list, povukli optužbe naglasivši da je istraga još uvijek u ranoj fazi.

Pozivajući se na pisanje Vašington posta (Washington Post), koji je izvjestio da je tri dana prije pobune interni dopis policije upozorio na scenarij u kojem je Kongres postao meta nasilnog protesta, Tajms ukazuje na zabrinutosti o naklonjenosti određenog broja pripadnika policije i vojske demonstrantima.

Izvještava se da je u pobuni, dodaje londonski list, učestvovalo više od desetak službenika zakona, sadašnjih i bivših vojnih zvaničnika.

Čak i ako ovaj nedjelja protekne glatko, zaključuje Tajms, Amerika će godinama “pronalaziti kosti ovog katastrofalnog poglavlja”. Stručnjaci smatraju da će istrage i rekonstrukcije događaja na Kapitolu 6. januara biti neophodne radi boljeg razumijevanja uzroka velikih bezbjednosnih i obavještajnih propusta.

Trampov posljednji vikend na vlasti

Sjedinjene Države ulaze u inauguracijsku sedmicu sa uznemirujućom policijskom i vojnom prisutnošću koja čuva ostatke demokratije dok istovremeno Amerikanci “zadržavaju dah” uslijed upozorenja o potencijalnim nemirima koji su zamaglili pripreme za ceremoniju koja će uvesti Bajdena u Bijelu kuću i poslati predsjednika Trampa natrag u privatni život, ocjenjuje CNN.

Tokom posljednjeg vikenda na vlasti, Tramp je bio izvan vidokruga Bijele kuće – još uvijek lišen mogućnosti komunikacije putem svojih društvenih mreža – ne pokazujući kajanje za nasilje koje je poticao i ne želeći da odstupi od lažnih tvrdnji o izborima.

Izbjegavajući uobičajenu primopredaju mandata na Dan inauguracije, naglašava CNN, Tramp planira napustiti Bijelu kuću razmišljajući o ceremoniji odlaska koja bi mogla uključivati crveni tepih i vojni orkestar. Takođe je zaokupljen okupljanjem pravnog tima koji će ga braniti tokom predstojećeg suđenja za impičment, budući da su brojni savjetnici koji su ga branili prethodnog puta jasno stavili do znanja da ih, navodi CNN, druga runda ne zanima.

U međuvremenu, Bajden je pokušao usmjeriti Amerikance na budućnost izloživši prve korake koje će poduzeti čim preuzme dužnost – od borbe protiv pandemije i paketa pomoći, kao i ispunjenja ranijih obećanja o pitanjima poput klimatskih promjena i pridruživanja Pariškom klimatskom sporazumu te ukidanja zabrane putovanja iz pretežno muslimanskih zemalja.

Najavljeno je da će Bajden takođe potpisati naredbe o zaustavljanju deložacija i oslobađanju od uplata studentskih zajmova onima koji imaju binansijske poreškoće zbog pandemije, istovremeno uspostavljajući obaveze nošenja maski u prvih 100 dana mandata.

Bajden takođe planira uvesti imigracijski plan koji bi, naglašava CNN, uključivao put do državljanstva za mnoge imigrante bez dokumenata te akcije koje bi pomogle ponovnom spajanju djece odvojene od porodice na američko-meksičkoj granici.