Uz stalne pritiske Zapada da Srbija uvede sankcije Rusiji dodata nova komponenta – nasilna promjena vlasti: „Majdan dva za Vučića“

Pritisci Zapada da obezbjedi potpuno savezništvo Srbije u sukobu na istoku Evrope i natjera Beograd da uvede sankcije Rusiji, dobili su još jednu opasnu komponentu – prijetnju nasilnom promjenom vlasti u našoj zemlji.

Zadatak da „u igru“ uvede mogućnost da se u Srbiji dogodi nova „obojena revolucija“ očigledno je dobio jedan od dežurnih kritičara naše zemlje Januš Bugajski, saradnik fondacije DŽejmstaun iz SAD.

On se u svom već dobro poznatom napadačkom stilu ponovo obrušio na Srbiju i predsjednika Aleksandra Vučića, kojima već mjesecima pokušava da prišije etiketu eksponenta Kremlja u regionu:

– Što se Vučića tiče, on toliko zavisi od Moskve sada, da čak govori da će situacija biti još gora ako on ne bude podržan na narednim izborima. U Srbiji je potreban drugi Majdan, druga revolucija. Ako se stranka (SNS, prim. aut.) ne može reformisati i ako ne izgubi izbore, jedini izbor je da urade ono što su Ukrajinci uradili kad su zbacili svoju koruptivnu vladu koja je bila povezana sa Moskvom – rekao je Bugajski.

Ove opasne izjave Bugajski šalje u jeku predizborne kampanje u Srbiji, koja, inače, protiče u atmosferi podgrijavanoj od dijela opozicije da nije važan dan izbora, već dan posle, i da nije isključen scenario pozivanja na izbornu krađu i proteste.

Poruke Bugajskog zvuče još zlokobnije, imajući u vidu strašan primjer kuda je Ukrajinu odvela promjena vlasti na ulici, 2014. Proteste su godinu dana ranije pokrenule pristalice Viktora Juščenka, koji je smatrao da je pobjeda Viktora Janukoviča, tadašnjeg premijera Ukrajine, posledica izborne prevare. Juščenko je bio zagovornik ulaska Ukrajine u NATO, te se ova pobjeda, koja se naziva Majdan po glavnom trgu u Kijevu gdje su održavani protesti, više smatrala pobjedom EU i SAD nad Putinom i Rusijom.

Predsjednik Narodne skupštine i lider socijalista Ivica Dačić kaže, za „Novosti“, da ga ne iznenađuje stav Bugajskog o Majdanu u Srbiji, imajući u vidu da je to „čovjek koji kao kompromis između Srba i Albanaca vidi naše priznavanje nezavisnog Kosova“:

– Vjerujem da je njegovo prizivanje krvoprolića u Srbiji jalov posao, jer su ovdašnji poklonici ideologije Bugajskog i njemu sličnih, koji su svojevremeno palili našu Skupštinu, u upadljivoj manjini. To narod sigurno neće dozvoliti poučen gorkim iskustvom Ukrajinaca, kojem svjedočimo ovih dana, a koje su zapadni prijatelji usrećili na Majdanu, servirajući im u oblandama demokratije i slobode rehabilitaciju nacizma.

Bivši šef diplomatije Vladislav Jovanović kaže nam da se Bugajski već dokazao kao zloglasnik koji stoji iza politike centara moći na Zapadu, a koju oni ne žele zvanično da otkriju. On ukazuje i da su izbori idealan momenat za rasturanje prijetnji o scenarijima nasilne promjene vlasti, jer u borbi za glasove može da se desi da neko previše padne pod uticaj takvih najava i da iskoči iz svog prirodnog šava i počne da radi u korist zvanične politike tih krugova:

– To ukazuje i da stvarne namjere pojedinih zapadnih partnera prema nama nisu uvijek u skladu sa njihovim tapšanjem po našim ramenima. Vidimo šta se desilo ne samo u Ukrajini nego u mnogim zemljama u svijetu gdje je bilo pokušaja da se na vlast dovedu oni koji su po njihovoj mjeri. Ovo se i moglo očekivati od Zapada koji je sada u punoj ofanzivi i hoće da natjera sve zemlje da se priključe njihovoj politici prema Rusiji. Jer, iako to na prvi pogled ne izgleda tako, i dalje je daleko veći broj zemalja u svijetu koje se nisu priključile sankcijama Moskvi. To je slaba tačka Zapada, toga su i sami svjesni i pokušavaju na sve načine da povećaju taj broj. A posebno su na udaru zemlje poput Srbije, koje promovišu zaražavajući primjer zalaganja za međunarodno pravo i neutralnost.

I Dejan S. Miletić iz Centra za proučavanje globalizacije, napominje da je Bugajski poznat čovjek koji je sve što je mogao učinio u svom angažmanu da oslabi poziciju Srbije, stalno je optužujući za prorusku orijentaciju:

– Slabljenje Srbije je i potreba SAD, a u tom poslu se očigledno ne isključuju i pokušaji nasilne promjene vlasti. Tako nešto bilo bi potpuno kontraproduktivno jer bi se bilo kakva nestabilnost u Srbiji prelila i na čitav region. Mi smo demokratska zemlja, stabilna, garant mira u regionu i to bi Bugajski morao da zna kao čovjek koji se predstavlja da dobro poznaje Zapadni Balkan.

BAJDEN DA POGURA KOSOVO U NATO

U pismu koje poslala šefu Bijele kuće Džozefu Bajdenu, predsjednica privremenih prištinskih institucija u pokrajini Vljosa Osmani tražila je pomoć SAD za ulazak Prištine u NATO. U pismu poslatom američkom lideru 10. marta, ona je navela da je, nakon ruskog napada na Ukrajinu, pridruživanje NATO „prioritet nacionalne bezbjednosti“. Ona nije propustila da optuži Rusiju da „potkopava Prištinu i destabilizuje cijeli Zapadni Balkan“.

DRŽAVNI VRH SRBIJE UPOZNAO AUSTRIJSKOG KANCELARA KARLA NEHAMERA U BEOGRADU SA POZICIJAMA SRBIJE

Stub smo mira, spriječićemo prelivanje nestabilnosti na Balkan

Stav Srbije je da osuđuje kršenje teritorijalnog integriteta Ukrajine, ali da ne želi da uvodi sankcije Rusiji, i to je, iako ga ne pozdravljaju u potpunosti ni EU i drugi partneri, a ni sama Moskva, principijelna pozicija zemlje koja je prošla kroz agresiju 1999, a prije toga i kroz sankcije, od kojih su najviše trpjeli građani. Srbija je u dosta specifičnoj situaciji i, pored pritiska, zemlja je koja poštuje međunarodno pravo i principe.

To je juče poručila premijerka Srbije Ana Brnabić nakon sastanka sa austrijskim kancelarom Karlom Nehamerom u Beogradu. Ona je svom kolegi iz Beča prenijela i da je Srbija stub mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu, koji neće dozvoliti da se bilo kakva nestabilnost prelije na ovaj dio Evrope.

Kancelar Nehamer juče se sastao i sa predsjednikom Vučićem, a šef srpske države rekao je visoko cijenimo angažovanje Austrije za proširenje EU i njihovu podršku evropskom putu naše zemlje. Vučić je austrijskog kancelara detaljno upoznao sa aktuelnom situacijom u regionu.

Nehamer je rekao da zbog „rata u Evropi na koji niko nije računao, važno da se EU jasno odredi prema zemljama Zapadnog Balkana i podvuče da one pripadaju Evropi i Uniji, kao i da se ubrza njihov evropski put“.