Ustavni sud ne rješava najvažnije zaostale predmete

Iako je u februaru ove godine Skupština Crne Gore omogućila da Ustavni sud dobije nužno potrebne sudije za nesmetan rad, to nije dalo željene rezultate kad je u pitanju rešenje najvažnijih zaostalih predmeta.

Početkom prošlog mjeseca nije donijeta odluka o ocjeni ustavnosti Ukaza o raspuštanju Skupštine, koji je donio odlazeći predsjednik države Milo Đukanović.

Naime, Đukanović je 16. decembra potpisao izmjene Zakona o predsjedniku koje su poslanici crnogorskog parlamenta, glasovima aktuelne većine, ponovo usvojili 12. decembra prošle godine, a kojim Skupština preuzima dio nadležnosti predsjednika države u predlaganju mandatara za sastav Vlade.

Za tu odluku tada je glasao 41 poslanik većine, četiri su bila protiv.

Inicijativu za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o predsjedniku 28. februara ove godine podnio je Centar za demokratsku tranziciju (CDT).

Još u martu je u medijima najavljivano da će Ustavni sud o tome donijeti odluku, međutim to se do danas nije desilo.

Novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović juče je izrazio nadu da će Ustavni sud ipak ubrzo donijeti odluku po toj inicijativi.

Taj sud se duže vrijeme ne izjašnjava ni o dvije podnijete inicijative za ocjenu ustavnosti, vezanih za postupak zamrzavanja imovine ruskim državljanima.

Podgoričanin Predrag Zečević, preko punomoćnika advokata Marka Ivanovića, predao Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti članova 18 i 19 Zakona o restriktivnim mjerama iz 2018. godine.

Prema tom zakonu, državni organi Crne Gore su zamrzli imovinu ruskim državljanima, a podnosioci inicijative smatraju da to nije u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore. I ne samo to, inicijatori su bili uvjereni da je zakon protivan interesima države koja bi mogla da plati milionske odštete, objavili su ranije mediji.

U Inicijativi, podnijetoj 21. jula 2022. godine, se navodi da odredbe člana 18 i člana 19 Zakona o međunarodnim restriktivnim mjerama nijesu u skladu sa Ustavom Crne Gore, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama odnosno Zakonom o ratifikaciji Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, izmenjene u skladu sa Protokolom broj 11.

Da je u pitanju neustavna odluka Vlade potvrdio je ranije i bivši predsjednik Ustavnog suda Crne Gore i profesor ustavnog prava dr Blagota Mitrić koji kaže da zamrzavanjem imovine ruskim državljanima, osim što je grubo pogazila Ustav, Vlada napravila opasan presedan, koji može izazvati dodatne komplikacije u našem pravnom sistemu.

Prema članu 18, zamrzavanje imovine podrazumijeva zabranu transfera, konverzije, raspolaganja ili prometa svim sredstvima i/ili drugom imovinom koja se nalazi u svojini, državini ili pod kontrolom označenog lica, posredno ili neposredno, na osnovu i za vrijeme primjene restriktivne mjere, kao i na pružanje finansijskih i drugih usluga označenom licu.

Početkom avgusta prošle godine Demokratski front (DF) je obavjestio javnost da su poslanici tog koalicionog saveza podnijeli Ustavnom sudu Predlog za ocjenu saglasnosti sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, kojim se pokreće postupak pred Ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti i zakonitosti člana 18 i člana 19 Zakona o međunarodnim restriktivnim mjerama.

Ni ta inicijativa nije došla na red za razmatranje.

Uprkos tome, predstavnici Ustavnog suda prije nekoliko dana su se pohvalili da su u prethodne dvije godine značajno smanjili ukupan zaostatak neriješenih predmeta.