USSCG: Vratiti pravo zaposlenima da ukoliko to žele ostanu na tržištu rada do 67 godine

Danas se oglasila Unija slobodnih sindikata Crne Gore povodom predloga o izmjenama i dopunama Zakona o radu kojim je predloženo vraćanje starosne granice za prestanak radnog odnosa sa 66 na 67 godina života za zaposlene u realnom sektoru.

NJihovo saopštenje prenosimo integralno:

„Povodom Predloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o radu kojim je, pored ostalog, predloženo vraćanje starosne granice za prestanak radnog odnosa sa 66 na 67 godina života za zaposlene u realnom sektoru, Unija slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) upućuje javni apel svim poslanicima/cama u Skupštini Crne Gore da glasaju za predloženu izmjenu i time iskažu odgovornost prema hiljadama naših građana/ki koji žele (isključivo svojom voljom) da ostanu na tržištu rada do 67 godine života radi zaštite svog i ekonomsko-socijalnog položaja svojih porodica.

Radi ukupne javnosti, podsjećamo da se u konkretnom slučaju ne radi o povećanju starosne granice za odlazak u penziju (sa čim se najviše špekuliše), jer se ta granica uređuje Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju i trenutno iznosi 65 godina kako za žene, tako i za muškarce. Zakon o radu, za čiju se izmjenu zalažemo, ne propisuje uslove za sticanje prava na starosnu penziju osiguranika. Odredba zakona o kojoj je u konkretnom slučaju riječ, isključivo, propisuje uslove kada zaposlenom, bez obzira na njegovu ili volju poslodavca, radni odnos mora prestati po sili zakona. Dakle, predloženom izmjenom Zakona o radu omogućava se zaposlenima da, isključivo ukoliko oni to žele, mogu ostati na tržištu rada do navršene 67 godine života. Ukoliko, pak, ne žele da ostanu na tržištu rada, zaposleni mogu prije navršenih 67 godina života, sticanjem potrebnih uslova, ostvariti Ustavom i zakonom garantovano pravo na penziju.

U cilju potpunog informisanja poslanika/ca u Skupštini Crne Gore naglašavamo da je predložena norma rezultat 100% kompromisa socijalnih partnera postignutog kroz skorašnji proces izrade izmjena i dopuna Zakona o radu, i zapravo je potvrda kompromisa koji je postignut još 2020. godine kada je stupio na snagu novi Zakon o radu. Podsjećanja radi, ova norma, koja je dakle i 2020. godine bila kompromis socijalnih partnera, izmijenjena je bez konsultacije sa istima od strane većine poslanika/ca u Skupštini Crne Gore 2021. godine kada je na hiljade naših kolega/ca bilo prinuđeno da, bez prethodne najave i upozorenja, napusti tržište rada uprkos svojim kreditnim zaduženjima, potrebama, ličnim i profesionalnim planovima. Istovremeno, snižavanjem starosne granice za prestanak radnog odnosa po sili zakona sa 67 na 66 godina na naprijed pomenuti način napravljena je svojevrsna diskriminacija prema zaposlenima u realnom sektoru u odnosu na državne i lokalne službenike i namještenike koji u skladu sa posebnim zakonima mogu da, ukoliko to žele, rade do navršenih 67 godina života. Osim tog, ukoliko se ne usvoji predložena izmjena Zakona o radu, hiljade naših kolega/ca koji su uzeli dugoročne kredite planirajući da će da rade 67 godine, biće primorani da jednu godinu vraćaju te kredite od penzije, što podrazumijeva duplo manje primanje u odnosu na zaradu, pa samim tim i dovođenje u težak ekonomsko-socijalni položaj. Javna je tajna da je starosna granica za prestanak radnog odnosa po sili zakona snižena sa 67 na 66 godina života iz političkih razloga, jer za takvo postupanje i nije bilo nijednog valjanog obrazloženja. Svih prethodnih godina, pa i danas, brojne kolege/ce obraćaju se USSCG sa pitanjem kada će se ova norma vratiti u pređašnje stanje i zaista je krajnje vrijeme da se zaposlenima vrati alternativa koju su imali, a koja im je otvarala veće životne mogućnosti.

Davanjem mogućnosti zaposlenima da sami biraju da li će otići u penziju sa sticanjem uslova koje propisuje Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju ili će nastaviti da rade do sticanja uslova za prestanak radnog odnosa po sili zakona u skladu sa Zakonom o radu, trebalo bi cijeniti kao benefit, što jeste . Ovaku mogućnost ponajmanje bi trebalo vezivati za političke interese i namjeru da se određenim javnim funkcionerima, kako se to u javnosti prikazuje, omogući duži ostanak na funkcije. USSCG se preko jedne decenije zalaže za uvođenje sistema odgovornosti na svim nivoima koji bi, da su primjenjivani, svakog neodgovornog pojedinca koji radi na štetu društva i Budžeta, sankcionisali i udaljili sa funkcije koju obavlja, bez obzira na uslove za sticanje prava na penziju i/ili uslove za prestanak radnog odnosa po sili zakona. Sa druge strane ovu temu nikako ne bi trebalo povezivati sa nemogućnošću mladih da pristupe tržištu rada jer njihove starije kolege/ce, kako se često navodi ne žele da napuste svoje radno mjesto. Pristup mladima tržištu rada u Crnoj Gori ograničen je prvenstveno postojanjem nepotizma i kronizma što potvrđuju i brojna istraživanja rađena na temu zapošljavanja i zaposlenosti. Otvaranje novih i sigurnih radnih mjesta uz obezbjeđivanje dostojanstvenih zarada ali posebno dostojanstvenih uslova života (stambena politika, socijalna zaštita, briga o djeci…) jedini su preduslov većeg zapošljavanja mladih i njihovog ostanka u Crnoj Gori. Osim toga,  veći doprinos zapošljavanju mladih bio bi ukidanje norme koja daje mogućnost penzionerima da se ponovo zaposle, a da istovremeno zadrže pravo na isplatu penzije.

U konačnom, izbor da ostanu na tržištu rada do 67 godine života biraju isključivo zaposleni koji su na to primorani, jer jedna godina duže na tržištu rada znači jednu godinu manje pukog preživljavanja sa penzijom koja bi ih sledovala.

Stoga, USSCG apeluje na sve poslanike/ce u Skupštini Crne Gore da glasaju za predložene izmjene Zakona o radu i time omoguće zaposlenima da, ukoliko to žele, ostanu na tržištu rada do navršenih 67 godina života i time daju doprinos zaštiti ekonomsko-socijalnom položaju tih zaposlenih sa jedne, a sa druge strane pokažu odgovornost ka otklanjanju diskriminacije između zaposlenih u javnom i realnom sektoru koja se godinama unazad sve više produbljuje, kako u pogledu uslova za prestanak radnog odnosa, tako i u pogledu visine zarada i uslova rada. Očekujemo da oni to urade i zbog javnog deklarisanja da sve odluke koje donose, donose za dobrobit građana a ovo je upravo jedan od njih“.